
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Sa i rofiz pa sa !Sa in jarlor sa !
2 décembre 2022, par
Médame zé Méssyé, la sossyété zot i koné kan mi iyèm bien kékshoz i vo l’kou, mi yèm bien partaz sa rante mon bann dalon i lir zoinal témoignages dsi lordinatèr...Zordi mi vé anparl azot in kalandriyé kaziman sipèryèr ékstra :
36 paz 21x29,7 an koulèr avèk konm sizé prinssipal lotonomi alimentèr. Sa lé possib dann bannzil loséan indien. Ladan i pé trouv in ta léguime, inta frui, in ta plante médissinal, in ta zèrbaz tizane mon gran-mèr, brède ossi – i di pan ou sé lo pèp bande brède ? Zépiss galman. La kouvèrtir lé plastifyé sak i fé son solidité, épi in sistèm orizinal i pèrmète sispandiye lo kalendriyé dan la kaz pou gingn rogardé-lir in pé tazantan. Pézapé, san préssé, san gaspiyé pars, i fol o tan pou rante dann in éstok la konéssanss konmsa.
Kissa la fé sa ? Laval édissyon :lo mèm l’ané passé la fé in kalendriyé avèk konm sizé lé Chagoss.L’otèr Jean yves Carré, la fine fé pliss trante kalandriyé, pliss in ta broshir.Inn-dé fraz bien pimanté pou rapèl bande vérité promyèr pou nou issi la Rényon :
Lotonomi alimantèr : sa lé possib. Osinonsa lotonomi alimantèr avèk zéro déshé, zéro poizon pou la tèr. In bon n program pou la défanss l’anvironeman issi La Rényon, shé nout voizin-vizine Moris, Sésèl, Komor, Madégaskar, Rodrig, Mayotte mé l’Afrik lé pa bien loin, mé l’Inde la pa bien loin, pa bien loin galman bande péi moiyin oryan épi éstème oryandien épi in ta landroi loséan in, lé ko : épi dann lé z’or zil loséan indien, koté èst. In panssé pou noute frèr-sèr lé shagoss pou éspèr zot va gingn artourne in zour shé zot.
A bien rogardé, épi a bien konprande ladan néna pou manzé, pou soigné, pou boir, pou fé zoli, toussala pou trape nout lotonomi alimantèr, pou ète bien shé nou « fyèr avèk nout lidantité rényonèz », noute lidantité indyanoséanik...
Di amwin kossa wi manz é m’a dir aou oussa wi sorte. Di amwin kèl tizane wi boir é koman, mi koné landroi wi viv . Kèl flèr wi mète dann out kaz é m’a mazine koman sa lé zoli .kèl zépiss , kèl frui, kèl léguime é mi koné kèl koté wi viv dann noute loséan indien. Si wi yèm out tèr, si wi yème out péi, si wi yème oute pèp oute famiye, out lantouraz, si wi vé protèz ali, ou néna dé shoz pou aprande dann kalandriyé-la. Sirman néna dé shoz wi koné é li koné pa, mé sirman ossi néna dé shoz li koné é wi koné pa pars li sé in program révèye.
Demoune l’indyanoséani lé kosté sanb la natir, lé kosté sanb son natir, kalandriyé 2023 va raprosh ali an kor pliss ;
A bon ékoutèr, salu
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)