Kaf pa vilin manyèr !

In gayar romans, in bon prinsip pou nou, pou nout l’inité !

4 décembre 2010, par Justin

Mi souvien dann la kanpagn zéléksyon réjyonal, inn-dé pèrsone té i pran azot pou in bann gran-grèk l’avé bate tanbour dann in gran zournal kont la MCUR, la Mézon bann sivilizasyon épi l’inité rényonèz. D’apré sak zot té i prétan, projé-la noré plito diviz nout péi ké ranfors son l’inité. Dépi sa, la tras in kroi* déssi la MCUR, é ni atann touzour bann projé kiltirel la Droite k’i mète anlèr nout l’inité. Mé konm sèr Ann, ni oi pa aryin vénir.

In drol minis la Kiltir !
Mi koné pa si sé in sign ou kosa, mé demoun i di méssyé Didier la trouv in l’antroprénèr ponp finèb, kaziman in krok-mor, pou déguiz an éspésyalis la kiltir. Pétète banna la déside abandone nout kiltir bien vivan pou garde solman lo folklore dann tan lontan. Dann tan, kan la rouvèr téat Sin-zil, in lorkès sinfonik zandarm la vni zoué in drol dé "Mon mari péshèr". Té i falé antann pou kroir : lo kadans mal kadansé, lo l’instriman pa fé pou sa... Mon kamarad Zanbash, konm zot i koné in drol pistolé, la di amoin noré été myé si té i zoué « tonton Pyèr koné zoué vyolon, la fès poul gingn sézisman ! ». Avèk bann l’instriman-la, noré été pa mal, solon li !

In politik divizyon !
Nout kiltir zordi i tyinbo kont nout zansète, pars zot i koné, nout zansète, sé nout rasine. Li tyinbo kont galman la lite lo pèp rényoné la améné pandan tan-é-tann zané pou son droi. Konmsa bann group la lévé ! Konmsa maloya la gingn in gran distinksyon avèk l’UNESCO ! Konmsa bann zénérasyon zartis sak i lèv zordi i pran soutyin déssi bann zarboutan nout kiltir. Konsèy réjyonal koméla, pou son par, i sèy zoué inn kont l’ote : partou ou i antan i monte séga kont maloya, i vé pa antann parl l’inité lo pèp rényoné, i bate rasanbleman bann zartis pou ansèrv de zot konm produi touristik. I dévir lo do avèk la lite, pars konmsa i éspèr folkloriz nout kiltir, transform ali an mor-vivan.

Dèrnyé kou d’pyé bourik ! Dann in rapor pou l’IRT, i atak bann Rényoné zot z’ansète i sort l’Afrik é i déklar zot la pa in bon vitrine pou La Rényon. Kaf i dovyin danzéré. Fi in tan, in shantèr té i apèl Rasimbazafy, la fé in romans té i di konmsa : « Kaf pa vilin manyèr ! ». Sa té in gayar romans, é in bon prinsip pou nou, pou nout l’inité.

*Konm la romans Ziskakan i di « Zordi la pli é domin solèy, zordi mi pliy, domin mi révèy ! ».

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus