In gouvèrnman d’kapon, sansa in gouvèrnman d’konpliss, avèk bann viktime an takon !

3 févrié 2024, sanm Justin

Mézami, mi rapèl, in soir l’avé in sobatkoz dann in sal réstoran é l’avé in bonpé d’moune té apré atak bann plantèr La Rényon pars sa i ansèrv bonpé dézèrban, bonpé zinséktisside, pa mal l’angré shimik é pou toute bann zatakan lo plantèr rényoné lété kaziman in l’anpoizonèr. Konm La Fontaine téi ékri, toulmoune téi kriye haro dsi lo bourik.

Mé dann la sal l’avé in vré plantèr é assé anssien pou konète koman bann rényoné téi fé zot plantassion épi kossa zot téi ansèrv par l’fète. Donk lo plantèr téi ansèrv pa dézèrban, pa d’zinsèktisside, pa non pli d’langré shimik. Pou fèrtiliz son shan li téi ansèrv fimyé bèf. Pou graté li l’avé la piosh é késtyonn zinsèktisside dann tan-la l’avé près pa pars bann zinportatèr l’avé pankor inporté.

Donk la fote kissa si nou lé randu oussa ni lé zordi ?

La fote bann zinportatèr, la fote bann sèrviss agrikol, la fote toute sak té i ankouraz bann plantèr pou ansèrv bann poizon pou la tèr.

Mi di sa pou rapèl lo passé, mé kossa i sorte éspass zordi mèm : gouvèrnman la kapone dovan bann gro zagrikiltèr, épi la done lankourajman pou ansèrv bann dézèrban, bann zinséktisside, mèm si lé koni ké bann produi-la i fé bonpé d’tor la santé demoune, kissoi bann plantèr zot mèm, kissoi bann konsomatèr, kissoi la tèr défoi kondané a zamé.

In madam i fé parti la sossyété Oasis la vni di sa é nou la konpri dann kèl malèr in gouvèrnman kaponèr l’apré amenn anou. San ankouraz bann prodikssion bio… : astèr alon domann anou si dann sète afèr gouvèrnman, gro plantèr, épi bann fabrikan produi lété pa konpliss inn avèk l’ote. Lé fassil di ou lé pou l’agrikiltir bio, mé dégonf a loizir kan lo promyé traktèr i aparète dann shomin sa la pa in markaz kouraz.

Pars lé siréssèrtin gouvèrnman konm indistriyèl, konm gro plantèr néna arien a foutre la santé demoune : pou bann plantèr sé konm in suisside roganizé, pou bann konsomatèr sé in gran danzé zot lé d’dan, pou bann zindistriyèl larzan lé proférab toute zafèr, mèm la santé d’moune.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année