In gran l’ékar initil épi danzéré pou nout domin !

24 octob 2011

San kalkil mantèr, nou lé dann in gayar gran réjyon. Si ou rogard dann nor, ou i oi l’Inn. Dann l’ès, na la Shine. Sid-ouès, ou i trouv l’Afrik-di-Sid. Nana galman l’Indonézi, la Tayland, Viétnam épi Singapour. Koté nou, nana l’il Moris. Bann péi-la, demoun i apèl azot bann péi émèrjan. Lé drol lo mo émèrjan, pars si lo kontrèr sé péi imèrjan, sa i vé dir, si mi tronp pa, bann péi apré koulé. Alé oir bann péi moin la di lo nom sé sak apré lèv la tète, apré dévlopé. Si tèlman k’in pé dan la bann l’apré domann la réform lo FMI, la bank mondyal é i vé mète larzan la-dan an poundyak pou sèy anpèsh la kriz mondyal. Sa lé romarkab pou bann z’ansien péi pov !

San égzazéré, ni pé dir nou lé bien plasé, é si nou na la volonté profite nout sitiasyon, mi dout pa sa i pé mète anou dann shomin lo dévlopman, sirtou lo dévlopman dirab ké nou domann. Pars si ni arète ankor lontan anmaré pyé-zé-poin avèk bann vyé péi konm la Frans épi l’Erop, fransh vérité, nou lé kapab mord nout doi. Pou kosa mi di sa ? Mi di sa pars si nou la gingn dévlop anou in pé konm départman, épi konm réjyon l’Erop, zordi, sanm pou moin, nou lé in pé dann malizé. Mi sava pa ardi azot lo nonm shomèr, rabash azot la késtyonn lojman, arlèv la késtyonn nout PIB vi ké zot i koné nou lé apré rokilé, in résésyon, par l’fète !

Donk, san arzète sak l’amène anou ousa k’ni lé, mèm si souvan défoi té i falé ral dési zot zorèy pou nou gingn avans ti-pa ti-pa, arash kékshoz k’i doi anou. Mèm si tazantan, in pé gouvèrnman mal fondé la plito pran anou pou dmoun i domann la sharité olèrk fé marsh nout rovandikasyon. Moin, pèrsonèl, mi trouv sré tro kouyon pa profite nout sitiasyon, dan l’oséan Indien. Sré tro bète pa mète an marsh nout dévlopman otosantré, épi lo ko-dévlopman réjyonal. Solman, mi trouv, in pé lé ankor rétrograd, i vé ni baz dési la Frans épi dési l’Erop solman, mèm si zot i antrovoi lo malizé nou lé d’dan. Tourn lo do nout réalité, sa i vé dir ni pran lo risk pa gingn dévlop anou plis ké ni lé zordi, pran lo risk kil an aryèr é kontinyé fé in gran l’ékar initil é danzéré pou nout domin.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus