In gran sèrvis pou aménaz la natir ? Ala in n’afèr bien itil

20 zanvié 2018, sanm Justin

Ni pé di sak ni pé di. Ni pé pans sak ni pans mé la natir la Rényon la bien bézoin i okip do li sèryèzman. Pars lé posib ète néglijan avèk la natir mé i ariv in tan li fé pèye aou z’intéré avèk prinsipal. Pou kosa mi di sa ?

Pars, mi souvien bien, dann tan, téi fo fé l’antrotien bann shomin, épi bann kivète, té i falé aménaz in bité pou k’dolo i sar pa avèk shomin. La pa ké dann tan la plui téi tonm pli for ké koméla, mé lété pli fasil kass shomin an tèr ké koméla shomin blaké. Donk, kan gro plui téi ariiv, bann voizinaz té i sava, kisoi lo zour kisoi la nuite pou aranz shomin konm k’i fo é sa té vré sirtou pou bann shomin bitasyon.

Mé koméla, avèk lo blak, zot i pans inn foi ké la fé shomin lé fé, la pa itil pou antrotien ali ? Sak i pans sa la boir pétrol dann tass pars si zot la parti in pé dsi bann rézo sosyal zot la romar kèl kalité déga dolo la nyabou fé par raport bann shomin. Donk, mi pé dir, bann rout épi bann shomin koméla la bézoin in séryé l’antrotien.

Pa si tan tèlman bann gran rout pars sé La Réjyon k’i okip azot é ziska zordi i mank pa li lo pikayon nésésèr. Mé bann ti rout la bien bézoin i okip azot. Sé pou sa, kan nout parti i anparl bann gran sèrvis, ni pé dir li la pli rézon ké rézon. Pars pou antrotien bann z’éspas vèr, ép bann foré, épi z’ankor bann brousaye in gran sèrvis lé bien nésé sèr é tout l’ané. Konmsa la pa bézoin rogrété kan in siklone i ariv.

I fo in sèrvis avèk lo bann moiyin k’i fo, konmsa vi ké i vo myé prévnir sé guérir, kan mové tan i ariv lo bann zéspas vèr, lo bann foré épilo bann savane lé paré pou rézisté… Mi fé romarka zot, ankor in foi, sé ibn prozé lé dabnn karton nout parti é vi lo tangaz ni sort pasé, ni konpran bien lété in n’afèr a fèr é a pa néglijé. Donk in gran sèrvis pou aménaz la natir ? Ala in n’afèr bien itil.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus