In gro liv pou réponde sak téi di, kréol rényoné na poin gramèr !

3 zwin 2022, sanm Justin

Mézami opliss lo tan i pass, opliss mi rapèl toute sak mwin la antande dann passé-antansion, koméla galman i di déshoze konmsa – dsi noute lang kréol rényoné.

A ! Pou antande dé shoz nou la antande… Konm i di sak lé vèr é sak lé pa mir… Zordi ankor kan mi sava dsi bande rézo sosyo, mi lir dé shoz i fatig amwin in pé, pars défoi sé bande demoune mi apréssyé, mwin néna mèm in kouran d’sinpati pou zot, défoi sak i di bande kozman-la i manyé noute lang kréol pétète myé ké mwin, antouléka néna in bon kou d’plime zistoman dann nout lang kréol La Rényon.

Antouléka nou nora sirman lokazyon arparl de sa in zour, mé sak mi vé di avèk zot sé in kozman in pé kouyon é k’i dizé dann tan lo kréol sé in patoi é li la poin gramèr. L’ariv amwin réponde azot mé lo méyèr répons mi sorte trouvé sé in gro liv blë néna konm tite « Grammaire pédagogique du créole réunionnais » in liv 871 paz… Sak la fé sa i apèl Danièle Quartier é sak la mète ansanm sé Axel Gauvin. Inn lé socio-linguiste é son répitassion konm syantifik lé pi a fèr. L’ote sé Axel Gauvin, prézidan lofis la lang, son répitassion lé pi a fèr non pli konm fin konéssèr noute lang kréol rényoné, romansyé, téorissien, poète – antouléka bien koni dann lo mond rényoné é mèm an déor.

Mwin la gingn lokazyon diskite in pé avèk Axel Gauvin é mwin la fine lir bonpé paz gramèr-la. Mon linpréssyon : lo travaye fé sé in vré travaye syantifik fé par d’moune néna léspri syantifik… In travaye itil pou toute sak i amontr lo kréol rényoné dan l’ékol, épi toute sak i vé konprande la gramèr kréol rényoné, koman èl i fonksyone, koman ansèrv de sa kan wi ékri dann noute lang.

Astèr pou sak lé riskab mazine lo liv lé bien difisil, mi pé dire azot néna in bonpé tèks pou ède konprande lo bande règ gramèr. Biensir i fo lo léktèr li akrosh ali in pé, pars sé in louvraz téorik, mé i dovré pa poze bande problèm insirmontab… Antouléka, liv-la, avèk son 871 paz, son métode syantifik sé in bon répons pou sak fitintan téi di dann zoinal, dann radio, épi dann télé noute lang la poin gramèr.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus