In il, in ronm, La Rényon dann boutèy !

23 août 2022, par Justin

Mézami mi yèmré rakonte azot kékshoz l’arivé néna in bon koup de tan, dann mon kartyé Boi d’Nèf Sin-Dni.In jenn boug vintan la fé in paryaz ridikil avèk d’ote kamarade ali : li la paryé li té i gingn boir d’in kou in lite do ronm.

Zot i koné koman sa i éspass dovan la boutik, in samdi soir. In défi : wi gingn pa boir in lite do ronm d’in kou !Si mi gingn ! non wi gingn pa ! Alon paryé !é zot la paryé.Demoune la rogroupé é pèrsone la pa pans sak téi pé arivé.

Kan ou néna vintan é ké wi pans toute lé possib pou ou, néna poin arien lé inpossib é li la boir konmsa o goulo,li la boir, li la boir mèm ziska dèrnyé dégou .La suite lé bète konm toute sak lé bète pars o bou di bou, lo boug la alonzé é li la pa rolèv zamé.

A ! biensir sa sé in n’afèr k’i ariv inn foi dann in zénérassion.I ariv in kou tazantan mé pa assé souvan pou évite bande paryaz konmsa i ariv pi zamé.

Mi rapèl in zour mon papa i di amwin alé dépoz dë travayèr zot kaz dsu son propriyété : lo papa l’avé par-la sinkantan épi son garsson, lé dé téi apèl dijoux .Mwin la vi lo papa avèk in boutèye lo ronm in lite édmi (in boutèye plastik) é mwin la di ali : « lo ronm va tyé azot !  ».Li la réponde amwin dopi katorzan li boir é si lo ronm téi tyé nora té fine tyé ali.

Lo dé boug la boir in week-end é kan la boutèye té vide téi sava arshèrch in n’ot.La suite sé sak mon papa la rakonte amwin : lindi matin kan li l’ariv dann travaye méssyé dijoux la kriy ali :méssyé intèl, mon garsson i bouz pi .La boush téi san ankor lo ronm li l’avé kashète dann koin son paillasse pou li boir an dèrnyé .Li ossi li la boir la doz mortèl.Pa an in kou, mé dsu la duré.

Mi di pa zot pliské sa, mé kan mi oi toute zafish i dékor la Rényon, mi pé pa anpèsh amwin majine dë zistoir-la épi d’ote ankor.Mi rapèl ossi in séga Madoré téi di konmsa : « Kan lo ronm lé dann boutèye, li bouz pa vréman, mé kan li la rante anndan, li la pi parèye ».

In il,in ronm, La Rényon dann boutèye-A bon ékoutèr, salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus