Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
13 désanm 2022, sanm

Mézami dann zoinal Témoignaz lindi zot téi pé lir in lartik dsu « in késtyonn dévlopman : akoz i gingn pa fé d’sèl issi La Rényon », an fète mwin té apré raporte inn sorti la fé dimansh dèrnyé dann bus avèk bande kamarade parti kominis Sin-Dni é par la mèm okazyon mwin téi raporte lésplikassion lo résponsab téi done par raporte nout listoir épi noute lékonomi.
Mwin lé sirésèrtin l’avé dsu la route in tralé bus téi amenn demoune an piknik, sansa an ropa-partaz in pé partou La rényon… Arivé Sin-lé lo résponsab la parl bande magazin an pyèr d’taye in sèrtin tan téi sèrv pou éstoke bande bal kafé avan lésportassion… Mi di sa pars an parmi l’moune téi ékoute l’avé inn kan la di téi éstoke bande bal kafé, la pouss in kri létoneman, pars sak mwin lé sir sé ké pèrsone-la l’avé zamé antande parl la pèryode kafé dann nout listoir l é sa néna poin arien pou étone anou, pars dann tan téi anparl prèss pa listoir nout péi.
Si ni parl dosèl é si ni manz dosèl inporté, boudikonte, sé l’èr i fo ni kalkil ossi oussa i sorte kafé ni boir ! Ébin i sorte pa La Rényon pou la mazorité, mèm si kafé i pouss é i sharj trébien. Ni gingn fé mé ni fé pa, ni profèr — non ni profèr pa sa sé konm in l’obligassion pou nou — si ni vé boir kafé i fo ni ashté. An fin d’kote lé vré pou katrovindiss pour san bande produi ni konsome kissoi sak ni manz, kissoi sak ni boir, kissoi sak ni soign anou avèk, kissoi mèm flèr ni mète dann nout salon.
Mé antanssyon sak i anpèsh anou produi sak nou la bézoin dann noute péi néna la bone ésplikassion k’i fo pou nou… é konbienfoi nou la antande sa alé oir sa lété pa prouvé ditou, sa lété pa sirésèrtin, é lésplikassion téi vo son poi la taye lo shate… Pou d’ri, i di néna poin assé d’lo pou plante sa poitan lo ri la pa in plante akwatik épi néna d’ri i pé plan te kon m i plante mayi an kiltir sèk. Pou d’sèl i gingn sa méyèr marshé ayèr-ayèr sé an érope é parl pa mwin d’méyèr marshé laba dann lérop .. Mi rapèl in tan téi di bande vash la Rényon i pé pa done dolé, pars lo zèrb lété pa bon pou lo laktassion. Mayi, i plante pi, pars sa i raporte pa.
Akoz pa monte in bétizyé dsu sak lé possib é sak lé pa possib é in zour mwin lé sir nou va antande dir : kann i pouss pa La Rényon. Mèm lagrikiltir lé inpossib sa shé nou. La prèv ké lé possib tyé kouyon pou pran son plass.
A bon ékoutèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture