In késtyon sinp : Kèl Rényon ni vé ?

28 zwiyé, sanm Justin

Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite dsi sak nou téi vé pou nout péi.

Dann tan-la, lé vré, nou lété jenn é nou té imazine mèm pa dann kèl pétrin nou lété avèk in réform domandé par bann zansien épi obténi avèk in loi voté a l’inanimité.

Dann l’afrik é in pé partou bann péi kolonizé é bann pèp kolonizé téi rovandik lindépandanss é sak té i gingn pa sa passifikman la fé la guèr é souvan défoi bann puissanss kolonyal la sédé. Dizon zot la sédé mé si zot la sort par la porte zot la rorant par la fénète.

Nou dann nout bann déba, nou téi panss la solission pou nou lété lotonomi é nou téi oi anou dann in péi avèk tout kalité é san lo bann défo la départmantalizassion la mète shé nou.

Lé vré lo tan la passé ! Lé vré nou la pa gingn la sossyété nou téi vé ! Lé vré zordi ankor nou l’apré domandé kèl Rényon ni vé zordi pou vréman… Sak nou néna i konvien pa nou, sa lé sir. Ni oi bien La franss lé pa dakor avèk nou. Ni oi bien issi la Rényon bann zélite lé divizé é lo shomin linité lé pankor trouvé.

Sé tan si i parl bonpé bann PEC mé ni koné lo problèm é ni oi bien l’éta lé pa paré pou dépann anou dsi son plan-la… Pir ni koné bien lo sistèm PEC lé pa pou satisfèr anou épi lo pèp rényoné, épi lé loinn nout lidéal. Alor ?

Alor kèl péi ni vé, é kèl sossyété ni vé, é koman ni vé ariv laba. In shomin la diskission, mé nou lé loinn in diskission pou poz nout rovandikassion !

Justin

PadportImpasse du système néocolonial

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus