In kongré pou in bon lantant rant nout téori é nout pratik !

6 juillet 2013, par Justin

Uityèm kongré la rouvèr yèr vantredi. In kongré an plis, in kongré pou arien ? Moin pèrsonèl mi kroi pa in réfléksyon konmsa. Pou kosa ? Pars dopi la komans la rokonstriksyon, na in n’afèr moin konm d’ot, nou la fé la romark : nout péi La Rényon la bien bézoin in parti konm nout Parti kominis rényoné.

Li lé pa parèy sak lé konm in boutir la sort dann in rasine pousé dan La Frans. Parti sosyalis lé konmsa. Li kont dsi baton tonton pou li travèrs la rivyèr. Li lé pa konm l’UMP, dopi ké la droit la désid ète aplik pou La Rényon sak la désid pou la-ba é i kol pa konm ki fo avèk nout réalité, donk fé lo gran ékart, san oir pli loin ké lo bout zot né. An in mo, zot lé pou in n’afèr l’amèn anou dann mir i apèl l’intégrasyon... Nana d’ot parti mé moin la pa vi nil par zot program pou La Rényon. Dann méyèr dé ka zot va kopyé in pé dsi nou, mé l’orizinal lé touzour pli valab ké lo kopyaj.

Nout parti, sanm pou moin lé bien nésésèr pou plizyèr rézon. Dabor inn li la mèt dann son program in rovandikasyon pou nout l’idantité. Li vé ni égzis a tou pri ; a tou pri an tan ke nou. Dézyèm zafèr, li lé pou l’égalité é sa sé in n’afèr nou Rényoné nou la bézoin pars sa lé konm ki diré marké dann nout jène. Sa sé nout mark fabrik ! Donk d’in koté sak in pé i apèl la libérasyon nout nasyon. D’in n’ot koté nout libérasyon sosyal, bien nésèsèr dann in péi in kantité d’moun i viv dann la prékarité. 

Astèr na in ot problèm é sèt-la lé pa fasil pou trouv in bon solisyon toultan. Kosa i lé d’apré zot ? Pou moin dé mète dakor nout z’idé avèk nout pratik é fé an sort demoun nout péi i konpran bien. I ansèrv de riyin manyé zoli-zoli zidé, zidé zist par l’fèt’ épi avoir in pratik i dévir lo do avèk nout zidé. Finalman, nout kongré, d’apré sak mi pans, i doi amène anou dann shomin-la : in bon lantant rant nout zidé é nout fasonn fèr, rant nout téori é nout pratik.

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus