In konséyé égzojène pou lo dévopman andojène ! É bin, jènn pa zot !

2 désanm 2010, sanm Justin

La ras sharjèr d’lo lé pa paré pou tin-n. I diré mèm, késtyonn démografi, noré konm k’i diré in baby boom dann séktèr-la. Mi di sa pou lo kozman Sarkozy la di l’ané 2009, lo si novanm é la fason son bann manèv l’apré aplik son politik.

In légzanp !
Mi souvyin bien lo pti prézidan la di : « Kisa lé plis kapab okip bann problèm l’outre-mer si la pa bann moun l’outre-mer mèm ? ». Sa té in n’afèr plito bon pou nou. Sof ke kou-dsi-kou la déside kontinyé fé vnir bann fonksyonèr la mertropol an kantité. Nana sisan amontrèr i ariv, shak ané. Pou bann amontrèr La Rényon, i fo zot i sava fé in éstaz dé zané dan la France do préférans dann Lakadémi Krétèy. Inn bone fasson pou dir "A" épi pou fér "B".

In komisèr i sort la-ba
Gouvèrnman la déside nonm in komisèr pou lo dévlopman endogène. Sa lété prévi dépi l’ané dèrnyèr é ala k’i nonm ali aryink sète ané. I fo pa étoné, la ministrèz l’Outre-mèr l’avé pa gingn lo tan lir diskour son patron. Dakor, pass la dsi ! Mé lété prévi trouv in moun konpétan La Rényon, pars na d’moun kapab issi ! É bin ! La fé vni in boug i apèl Kouto. Késtyonn "koup pa nou", nou lé byin sèrvi. Mé sak lé pli zénan ankor, i prétan dir, la konpétans lo boug té kalkilé par in bann gran-grèk i koné pa zot mèm sak i fo fèr pou nout lékonomi.

Mi koné pa méyèr manyèr fé foir lo plan lo prézidan, a moins ké li ossi li vé fé foir lo z’afèr. In konséyé égzojène pou lo dévlopman andojène* ! Jènn pa zot !

* Sanm pou moin, moin la lir sa dann nout zournal.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus