In koté flèr, in koté tète ? Oui ! In koté tèt-flèr, la poin !

20 zwiyé 2007, sanm Justin

Sak lé bon dann pèp rénioné, li rossoi bra rouvèr tout kalité la kiltir i sort déor. Dé foi, li lé fièr pou sa, dé foi li krin “la mère patrie” i agard a li gro zié. Li lé konm in zènnzan, lé zamé déssalé. In zour, li di : « Bann goloi la pa nout papa », mé in n’ot zour, li parl « maloya, musique primitive ».

Mi mazine nout listoir lé pou kékshoz la-dan. Kossa ni vé ? Nou lé pou nout zansèt maltrété, sansa pou nout zansèt maltrétèr ? Pou nout zansèt violé, sansa pou nout zansèt violèr ? Koman i fé pou kol inn èk l’ot, bann bout l’apré soubate, dan nou, inn sanm l’ote dépi pliss troi san z’an - bann filizof i apèl sa nout kontradiksion.

Alor, si lé konm mi kroi, i fo ni fé avèk nout réalité, nout lidantité, nout kiltir, pou pous nout pèp pli d’van. I fo pa ni rakokiye. Ni doi ansort a nou, dann kontradiksion-la, par anlèr. Ni doi désote ali. Akoz la réalité lé sak èl i lé, i ansèrv pa arien fé konmsi èl i égzis pa. Ni vé, ni vé pa, èl lé la mèm.
Bann piès larzan lontan lavé in koté flèr, lavé in koté tète. Té pa possib an aoir in piès in sèl koté tèt-flèr. Bann fransé va di : « La médaille et son revers ».

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus