In kozman pou Jean-Marcel Courteaud

2 séptanm 2008, sanm Justin

La pa tou lé zour ou la anvi plézanté. La pa tout zafèr lé bon pou farsé. Épi kan ou la pa anvi, la pa bézoin forsé... Zordi mi mazine mon kamarad Jean-Marcel k’i vienn kite anou alor zot i konpran koman nout kèr i singn...
Moin la vi ali, lo soir la fé in féstivité pou Laurent dann Kabardok : malèr la vi lété fine bien fatig ali, mé soir-la li lété la, d’apré sak li la di amoin akoz li pé pa oubli Laurent, konm li té i pé pa oubli son bann kamarad épi son bann dalon. Li té malad, bien malad, mé li té la, pars Jean Marcel lété touzour la, anparmi vik son parti l’apèl ali, alors i fo li prézant.
Mi souvien, nana dé z’an, li la sonn amoin pou domann si mi gingn ranplas lo moun i fé "oté !", akoz sèt-la té i sava dé-troi zour an "shajman d’èr" pou koz in pé konm demoun lontan. Li la di amoin so kronik-la, i fé konm parti lo patrimoine zournal “Témoignages”. Moin té dakor pou in moi akoz i fo pa in n’afèr konmsa i arète. In moi la pa granshoz kan in pé la ékrir sou lo nom Justin pandan kèk é kèk z’ané.
Kan in moi té fini, li la arsone amoin, pou domann amoin kontinié konm in sèrvis, konm in favèr... Si tèlman lavé poin moiyin réponn ali non, vik lété pa in késtionn l’onèr, lété pa in késtionn larzan, lé té solman in késtionn fidélité épi in késtionn dévouman.
Jean-Marcel lété konm sa : dévoué ziska fé pass son lintéré par déyèr, fidèl anparmi bann fidèl... Na ankor demoun konmsa zordi, épi mi pans nora ankor dan nout demain. Légzanp doné lé pa pèrdi ! Jean Marcel, mi koné pa oussa ou i lé astèr, mé si dann landroi ou i lé ou i gingn rogard anou in pé, si dann landroi ou i lé ou i gingn dovine in pé nout pansé, ni vé di aou nout tristès akoz nou lé tris kan in kamarad i sava dann péi la mor, épi nout fièrté, akoz nou lé fièr an avoir gingn in kamarad koman ou, in dalon koman ou dann batmann kèr la lite bann rénioné.
Alé ! Mon kamarad, la pa zordi, la pa domin, nou va rotrouvé.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus