In kréol ! Kisa li lé, kosa li lé ?

25 octob 2018, sanm Justin

Mi sort antann dsi Rényon promyèr in sort radio trottoir pou dmann demoun éte kréol, kosa i vé dir ? Soi, dann out tète ou néna in diskour paré ou i débite out afèr, soi ou lé an difikilté pars par l’fète sak ou i sava di i pléra pa ou, pars ou lé riskab di dé-troi kozman an ké d’mimite si tèlman ké ou i di pa pou vréman kisa ou i lé, kosa ou i lé. Si tèlman ou lé pa fyèr d’ou pars sa i ariv kékfoi in n’afèr konmsa !

Moin la trouv dsi l’internet in tèks wikipédia mi vé tradui pou zot pétète va anrishi zot konésans épi la myène par la mèm okazyon :

Lo mo kréol, in nom avèk in l’adzèktif. Dann vyé lang léspagnol i di « creollo » épi « creollio ». Promyé nasyon kréol lété bannzil Kap Vèr, bann portigé la dékouv sa dann l’ané 1456 é vitman-vitman la ranpli ali avèk bannzéropéin épi bann zésklav l’afrik - zot la métisé épi lété lo promyé pèp kréol : criolo konm i di dann la lang portigé- avansa criado, in mo i vé dir sèrvitèr. Lo kréol la parti aprésa dann l’amérik inn foi Kristof Kolon l’avé trouv kontinan-la., l’ané 1492. Lo mo la pass dann la lang bann fransé épi bann z’anglé la finisyon lo sézyèm syèk é lo komansman lo disétyèm’(rant 1595 épi 1605) : lo mo i indik inn pèrsone lé né dann bann koloni épi zot paran téi sort in n’ot péi, sansa plizyèr péi. Souvan défoi téi anparl kréol pou bann moun lé né dann bann koloni épi son bann paran té zéropéin.

Si ni kroi Robert Chaudanson in profésèr la travaye in bonpé dsi La Rényon néna dé kalité kréol dsi la tèr é lo dé sans lé pa parèye inn ké l’ot :
· Dann bann péi lo viv ansanm bann popilasyon téi sort pa lo mèm l’androi la pa bien spassé, in kréol sé in moun néna bann karaktéristik étnik par son nésans bien partikilyé. Dann bann zantiy fransé épi dann l’il Moris bann kréol é bann pèrsone i apartien in group popilasyon souvan dé foi i manz pa in grinnsèl avèk lé zot.-l’il moris i di sa sé la popilasyon zénéral.
· Dann bann téritoir demoun la bien mélanzé mèm si zot téi sort in pé partou in kréol sé in moun lé né dsi lo téritoir é son bann karaktéristik étnik i koréspon pa sète in group bien partikilyé sirtou par lo métisaz. Donk ou lé kréol par défo : par l’fète i gingn pa vréman défini out l’étni.
Isi La Rényon, bann kréol la pa bann zorèye, la pa non pli bann karane. D’ot, bann yab, bann kaf, bann shinoi bann malbar bann zarab i pé di zot lé kréol. Mé va di zot lé kréol arienk si zot lé anparmi in bann moun kréol in pé tout kalité (…) An pliské solon madam Lucette Labache i di souvan dé foi kréol konmsi té i di « abitan. »
A oir dann wikipedia

Nb Mi tradui mé sa i vé pa dir moin lé dakor avèk sak lo moun iékrir... An touléka pétète i romont pa tro lontan : shinoi ni pé di li lé kréol, mé bann marmaye lékol i trète azot shinoi d’apré sak moin la tandi dir ; i di pa zot lé kréol.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus