Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
4 mars 2014, sanm

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité,
Mi sort lir dann in zourna la droit, mésyé Virapoulle la di li èm bann Sint-André dopi trann-sizan. Sa la pa in rokor sa ? Mi koné pa koman ou i oi sa, mé, moin pèrsonèl mi trouv sa lé pliské bien. Mi souvien lo tan désèrtin minis l’outre-mèr téi di konmsa, li èm bann rényoné. I vo myé in politik i èm aou plito k’inn i èm pa ou, sansa lé indiféran par rapor aou... Mi romark solman la plipar d’tan in politik i di sa, sé in moun la droit. Mi domann amoin si bann politik la gosh, sirtou bann rouj-de-fon si sa nana in santiman par raport lo pèp. Pétèt zot la poin. Tok ! Pran sa pou toi.
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
M’a dir aou in n’afèr : kosa ou i domann in politik ? Ou i domann ali an avoir lo santiman amouré pou ou sansa ou i domann ali bien amène son manda, bien travay pou son kolékivité ? Moin mi pans sak lé pli préférab sé lo dézyèm ka. Lo santiman amouré sa sé in n’afèr i rès dan la famiy, sansa dann kèr shak pèrson... sa i fane pa dann in popilasion. Jé vou z’ème ? Sa i apèl paternalis, sansa mi koné pa lo sans bann mo. Jé vou z’ème ! Pétète, mé mi domann amoin si ou i fé vréman lo nésésèr dann out manda d’ mèr, d’dépité, sansa in n’ot ankor ? Ou i fé lo nésésèr sansa non ? Si sé non, la pa bézoin fatig a nou avèk lo débalaj out santiman. Sirtou kan i koné kosa ou la fé dann tan ou lété lo l’éli. Pars kisa i an souvien pa lo tan bann nèrvis té i komann dann Sin-André, dann lo tan la voyoutokrasi té i gouvèrn, dann tan la frod zéléksion.. Sistèm-la la fé déga é mésyé Virapoullé na in bon par résponsabilité. Arzout èk sa lo sistèm la koripsyon, l’asha bann konsyans pou in pti graton… Donk ou i èm bann Sint-andré dopi trann sizan, mi kroi in l’amour konmsa, demoun i pé s’an pasé Tok, pran sa pou ou.
Justin
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial