In l’amour konmsa, i pé s’an pasé !

4 mars 2014, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité,
Mi sort lir dann in zourna la droit, mésyé Virapoulle la di li èm bann Sint-André dopi trann-sizan. Sa la pa in rokor sa ? Mi koné pa koman ou i oi sa, mé, moin pèrsonèl mi trouv sa lé pliské bien. Mi souvien lo tan désèrtin minis l’outre-mèr téi di konmsa, li èm bann rényoné. I vo myé in politik i èm aou plito k’inn i èm pa ou, sansa lé indiféran par rapor aou... Mi romark solman la plipar d’tan in politik i di sa, sé in moun la droit. Mi domann amoin si bann politik la gosh, sirtou bann rouj-de-fon si sa nana in santiman par raport lo pèp. Pétèt zot la poin. Tok ! Pran sa pou toi.

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
M’a dir aou in n’afèr : kosa ou i domann in politik ? Ou i domann ali an avoir lo santiman amouré pou ou sansa ou i domann ali bien amène son manda, bien travay pou son kolékivité ? Moin mi pans sak lé pli préférab sé lo dézyèm ka. Lo santiman amouré sa sé in n’afèr i rès dan la famiy, sansa dann kèr shak pèrson... sa i fane pa dann in popilasion. Jé vou z’ème ? Sa i apèl paternalis, sansa mi koné pa lo sans bann mo. Jé vou z’ème ! Pétète, mé mi domann amoin si ou i fé vréman lo nésésèr dann out manda d’ mèr, d’dépité, sansa in n’ot ankor ? Ou i fé lo nésésèr sansa non ? Si sé non, la pa bézoin fatig a nou avèk lo débalaj out santiman. Sirtou kan i koné kosa ou la fé dann tan ou lété lo l’éli. Pars kisa i an souvien pa lo tan bann nèrvis té i komann dann Sin-André, dann lo tan la voyoutokrasi té i gouvèrn, dann tan la frod zéléksion.. Sistèm-la la fé déga é mésyé Virapoullé na in bon par résponsabilité. Arzout èk sa lo sistèm la koripsyon, l’asha bann konsyans pou in pti graton… Donk ou i èm bann Sint-andré dopi trann sizan, mi kroi in l’amour konmsa, demoun i pé s’an pasé Tok, pran sa pou ou.

 Justin 

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus