In l’ime pou La Rényon ! Akoz pa ?

16 novembre 2012, par Justin

Mi koné pa si zot osi, kom moin, zot i èm rogard bann match dann télé, é parmi bann match, match rigbi. In drol l’idé, zot i trouv pa ? Mé la pa rienk pou lo rigbi, mé galman pou l’ime bann péi. Oté ! Kan nana dan in éstad sinkant-mil pèrsone apré shant l’ime zot péi... Baya ! Sa i fé amoin léfé. La pa tèlman la Marséyèz, pars mi trouv son mizik lé in pé mol. Mé l’ime bann Péi d’Gal, bann l’Irland épi d’ot ankor, sa i bot amoin pou vréman... Si mi kroi désèrtin psikanalist, i paré, si na in n’afèr i ral aou pou vréman, sé pars nana in mank dan ou. Donk, mon mank amoin sré pou la rézon mi trouv mon péi La Rényon lé pa asé anlèr, é l’ime banna i ral amoin, sé pars nout péi la poin.

In pé va di nout l’ime, sé "Ti flèr émé", in shanté Fourcade èk Fossy. Biensir, sa in plézantri, mé i fo rokonèt shanté-la la travèrs lo tan é zordi ankor demoun i shant ali kan zot lé an parmi. Sépa kèl gran matin, dsi Rényon promyèr, banna té apré parl Davy Sicard, in shantèr i rouv pa la boush arienk pou shanson doudou, in shantèr nana z’afèr pou dir, rovandikasyon pou porté, doulèr pou kriyé, in ga na pou vanjé. Solon lo zournalist, Davy Sicard la pa pèr fé in l’ime pou son péi. Afèr a suiv !... Na dé-troi zour, moin la lir dan nout zournal, dann in sérémoni simtyèr Père Lafosse, Arsène Cataye épi Dédé Lansor la shant "Gou Nasyon", in gayar shanté èk in gayar mizik é in gayar paroli. Si tèlman ké lo zournalis la ékrir, lété près in l’ime pou bann moun lété dann simtyèr zour-la.

Mi rèv in l’ime i roprézant mon péi, i mèt ali anlèr, i ankouraj demoun marsh ansanm-ansanm... in l’ime pou shanj lé shoz, in l’ime pou konstrui lo péi. In pé va di, mi détourn lo kèr avèk la Frans. Moin mi oi pa lé shoz konm sa ; mi oi plito lé shoz in n’ot manyèr. Mi rokoné, la Frans i égzis é sa lé inportan pou nou : pa la Frans kolonyal, mé la Frans péi lo droi de l’om... l’èr-la, mi di, la Frans nana in l’ime, lé bon ! Mé sré valab osi La Rényon noré la syène. Si, konm in pé i di, nou na dé patri, akoz pa dé l’ime ? Akoz pa !

NB : Zordi mi pé di sa san k’i agoniz moin, san k’i sézi “Témoignages”. Na in tan, lo sèl mo l’otonomi té i sifi pou sézi nout zournal... karant-troi foi mi di azot, pou sak la mémoir lé kourt.

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus