Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
6 novanm 2020, sanm

Zot i koné dopi mardi passé, néna in gran zéléksyon Zétazini, in péi lési tèlman gran épi néna si tèmann moun déssèrtin i apèl ali, in péi kontinan, promyé péi dsi la tèr d’apré sak in péi di - pétète san tardé sar la Chine-mé pou l’instan sé li… Sèryèzman, zot téi pans pa moin té sava donn azot rézilta zéléksyon la éspass laba. Non biensir ! I sifi pou sa d(agard la télé épi pran pasyans. Mé dizon mi profite lo lokazion pou anparl in pé son kapital ékonomik New York. Parla nèf milyonn moun pou la vil èl mèm, mé vinnsis milyon si i kont lo gran Newyork.
Pou kosa mi vé anparl vil la ? Sinploman, pars laba i koz a popré 170 lang é néna vinn-sink pour san la popilasyon na poin la lang zanglé (i di amérikène) konm lang matèrnèl. Si tèlman la vil la déside parla an 2008-2009 trouv in tik-tak pou son l’administrasion dsi lo poinnvizé d’la lang. Konmsa la désid, anplis l’anglé, mète anlèr sis lang ofisyèl épi in tikètak pou rosovoir konm k’i fo lo moun va fé démarsh dann bann sèrvis ofisyèl.
Kèl lang banna la shoizi ? Dabor néna l’anglé, épi koréin, épi ankor chinoi, arzout èk sa léspagnol, litalien, russ, épi o sizyèm sé la lang kréol banna i apèl french kréol. Biensir la pa kréol rényoné, ni martiniké, ni gwadloupéin, épi d’ot mé kréol in péi kréolofone i apèl Haïti. Néna i bonpé haïsien dann vil la. Astèr, mi koné pa pou vréman dann kèl ka é pou fé kosa i ansèrv kréol, mé sré intérésan konète si par ébzanp i ansèrv lang - la dann lékol, dsi bann papyé létasivil dan l’inivèrsité la roshèrch épi d’ot séktèr la vi sosyal, la vi ékonomik, la rolijyon épi d’ot séktèr. Moin néna mon l’idé, mé si zot i sava dsi l’internet zot sar informé konm moin.
Antouléka mi trouv banna lé avansé dsi poinnvizé linguistik é kan wi kalkil konm lété difisil isi fé avans in pé nout lang kréol rényonèz é nou lé blijé romak, konm i di, pèrsone lé profète dann son péi, mé obli pa kréol lé koni é rokoni dann in gran péi konm lé zétazini.
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
La limite de 1,5 degré de l’Accord de Paris bientôt franchie
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?