In lang lé ni vilin, ni zoli, ni progrésis ni réak, ni fasil ni difisil, li partisip, fransh vérité, lo zéniy bann pèp l’imanité

19 zwiyé 2017, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité, mi vé koz in pé dsi lo kréol rényoné avèk ou pars dé foi ou i antann dé shoz, mi pans i fo tienbo kont. Par ébzanp : nana désèrtin moun i di zot i gingn pa lir kréol pars sa lé tro difisil. Moin mi di pa arien, pars moin la fine abityé si tèlman mi lir out bann z’insanité dopi lontan mé pou in moun lé pa abityé mi pans lé difisil pou d’bon lir épi ékrir in n’afèr konmsa. Moin pèrsonèl, mi ékri an kréol arienk pou boush aou, mon nové, épi tout bann rouj-de-fon la kréasyon mé si moin l’avé pa komans konmsa, moin noré pa fé. Lé tro tar pou libèr la plas, mi kontinyé é m’a kotinyé mord aou toultan ké bondyé va done amoin kouraz. Tok ! Pran sa pou ou.

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, mi oi ozordi, ou nana in gran problèm égzistansyèl ! Ala ké ou i domann aou si d’aoir ékri an kréol rényoné la pa in l’érèr. Poitan matant ou i rokoné ou mèm i pé dévlop tout z’idé dann la lang kréol. Vi konpran bien, in lang lé ni progrésis, ni réaksyonèr. I pé dir in pé tout dann in lang : Hitler la pa ékri dann la lang bann z’alman, lo fonnkézèr Goethe li osi té i ékri dann lang la. Bann kominis z’alman Liebknecht épi Rosa Luxemburg té i ékri é té i koz dann la mèm lang ké Hitler, sansa Goethe, sansa d’ot ankor é sa i doi pa faroush anou.

Dann nout lang kréol rényonèz i pé ékri dé shoz kolonyalis, rasis é tou épi dé shoz lé lo kontrèr d’tousala. Kan ou i koné sa, ou i faroush pa.

Mèm shoz pou la boté : in lang lé ni zoli, ni vilin, sé la boté d’sak ou i ékri k’i rann ali zoli, sé lo vilin ké ou i di, lo fyèl ou i dévèrs k’i rann ali vilin. In bon tèks bien tourné avèk in bann z’imaz i vo la pène, in bann figir lo stil ou i pé trouvé, ébin sa i partisip la boté d’in lang. San z’ané apré out mor demoun i pé lir sa pou trouv in bon gou d’sèl. Na poin lontan moin la lir ankor in kou zistoir lo shien déméloir par Léonce Salez ébin mi pé dir moin la trouv sa bien a mon gou sof son z’idé.

In pti kozman dsi la difikilté ? Shinoi lé difisil, poitan na plis in milyar sink san milyonn moun i koz shinoi. Z’arab la pa non pli in kréyon déyèr l’orèye, poitan na d’moun an poundyak I koz z’arab. Moin na in pti zanfan, li aprann pa kréol l’ékol, mé kan mi tap dsi mon klavyé, li vien koté moin épi lir, a son fason sak mi ékri : mi dout pa k’in zour li va ékri bann fonnkèr, sansa bann zistoir dann nout lang kréol é pétète li va fé in l’ouvraz an kéol rényoné. Koté moin sar randi, mi pans sar sho pou mon kèr in kékshoz konmsa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus