Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
22 désanm 2016, sanm

Traduit en créole par Georges Gauvin.
La koloni dann tan son marmaye-laz, la konète in pèryod an or. In gran kantité éksélan torti, té i kouvèr la sirfas nout l’il. Zibyé té i vien post ali dovan kanon fiziy. La bone foi lété la règ de vi. Komèrs bann moun l’érop la gate lo total. Kréol la dénatiré ti dousman, ti dousman... Li la shanj son bann prinsip de vi an bone santé épi an bone moralité, pou in bann prinsip bien polisé mé bien dégréné : l’intéré la mète dézord dann la famiy. La shikanri la dovni nésésèr. Shabouk la déshir la shèr bann noir maléré. L’anvi la rann lo moun fourb é ala ké nou la rant dann in syèk dir konm l’airain.
Moin lé bien rokonésan anvèr ou pou pa obli bann noir an parmi lo program ou i domann amoin. Zot sé in bann z’umin é zot lé maléré. Sé pou sa bann l’éspri sansib i rokoné z’ot droi. Non, mi pé pa trouv mon bonèr dann in péi mon zyé i pé pa tonb dsi in n’ot shoz ké lo spéktak l’ésklavaz. Dann in péi lo brui bann kou d’shabouk épi sète bann shène i étourdi mon z’orèy é i rézone ziska dann mon kèr. Mi oi arienk bann dominèr épi bann zésklav é mi oi pa demoun koman moin... Tou lé jour i fé l’éshanj rant in onm épi in shoval : lé pa posib mi abityé in drol zafèr konmsa é k’i révollt amoin.
I fo rokonète bann noir lé moins maltrété isi par raport d’ot koloni - zot nana linj pou mète dési zot. Z’ot manjé lé bon kalité é an kantité – mé zot na piosh dann la min dopi gran matin katrèr ziska solèy i sar dormir mé kant z’ot mètr i vien pou kontrol z’ot trabavaye li répète tou lé soir : « Bann kokin-la i travaye pa ! », mé l’ami, ou la obliye banna lé z’ésklav. Arienk in n’afèr konmsa lé sifizan pou anpoizone la mayi zot i manz an gourman sansa zot i aroz avèk z’ot gro transpirasyon… z’ot péi lé sitèlman loin l’androi zot i lé ké zot i majine kant mèm zot l’apré antann kok shanté épi zot i kroi zot i oi la fimé i sort dann pip zot kamarad. Défoi zot i sov par douz, par kinz, zot i vol in pirog é zot i fil ansanm dann la mèr. La plipar d’tan zot i gingn la mor mé kosa i lé la mor par raport out libèrté pèrdi.
Dann komansman la koloni, bann noir té i sov dann boi é zot té i fé razya ia dann bann z’abitasyon sak lé éloigné. Zordi bann kolon i konète la sékirité. La fine près détrui tout bann maron é désèrtin moun la komine lé péyé pou fé konm métyé la shass demoun konm zot i pran plézir pou alé shass mèrl dann la foré.
Zot i rokoné l’égzistans in dyé siprème. Désèrtin I amontr azot katéshis. In pé nana mèm la prétansyon ésplik azot l’évanzil. Sé mèm pa si zot i konpran lo promyé mo ! I batiz azot ké zot i vé sinonsa zot i vé pa, apré in formasyon inn-dé zour k’i form pa pèrsone. Na poin lontan moin la vi in moun banna la parti rash ali dann son patri nana sète moi par-la. Li té apré lès ali mor san manzé. Konm li té i sava ariv dann bra la mor, é li lété loin par raport son parois, désèrtin la domann amoin pou batiz ali. Li la gard amoin avèk in pti sourir épi li la dmann amoin pou kosa moin té i anvoye dolo dsi son figir. Moin la ésplik ali lo z’afèr lo myé k’moin la gagné mé li la tourn son tète par koté é li la di amoin an fransé kas-kasé : apré la mor, tout lé fini o moins pou nou bann noir. Moin la pa bézoin in n’ot vi pars pétète la-dan moin lé riskab ankor ète out z’ésklav.
*Evariste Parny épi Antoine Bertin té dé poète nout péi. Parny lé né dann la komine Sin-Pol l’ané1753, li lé mor l’ané 1814. Bertin lé né Sint-Sizane l’ané 1752 é lé mor l’az trant-uit z’ané dann l’il Sin-Domingue.
NB Moin la lir lète-la dann liv d’ « une île au monde », in liv l’antrotien rant Paul Vergès épi Brigitte Croisier.
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture