
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
22 désanm 2016, sanm
Traduit en créole par Georges Gauvin.
La koloni dann tan son marmaye-laz, la konète in pèryod an or. In gran kantité éksélan torti, té i kouvèr la sirfas nout l’il. Zibyé té i vien post ali dovan kanon fiziy. La bone foi lété la règ de vi. Komèrs bann moun l’érop la gate lo total. Kréol la dénatiré ti dousman, ti dousman... Li la shanj son bann prinsip de vi an bone santé épi an bone moralité, pou in bann prinsip bien polisé mé bien dégréné : l’intéré la mète dézord dann la famiy. La shikanri la dovni nésésèr. Shabouk la déshir la shèr bann noir maléré. L’anvi la rann lo moun fourb é ala ké nou la rant dann in syèk dir konm l’airain.
Moin lé bien rokonésan anvèr ou pou pa obli bann noir an parmi lo program ou i domann amoin. Zot sé in bann z’umin é zot lé maléré. Sé pou sa bann l’éspri sansib i rokoné z’ot droi. Non, mi pé pa trouv mon bonèr dann in péi mon zyé i pé pa tonb dsi in n’ot shoz ké lo spéktak l’ésklavaz. Dann in péi lo brui bann kou d’shabouk épi sète bann shène i étourdi mon z’orèy é i rézone ziska dann mon kèr. Mi oi arienk bann dominèr épi bann zésklav é mi oi pa demoun koman moin... Tou lé jour i fé l’éshanj rant in onm épi in shoval : lé pa posib mi abityé in drol zafèr konmsa é k’i révollt amoin.
I fo rokonète bann noir lé moins maltrété isi par raport d’ot koloni - zot nana linj pou mète dési zot. Z’ot manjé lé bon kalité é an kantité – mé zot na piosh dann la min dopi gran matin katrèr ziska solèy i sar dormir mé kant z’ot mètr i vien pou kontrol z’ot trabavaye li répète tou lé soir : « Bann kokin-la i travaye pa ! », mé l’ami, ou la obliye banna lé z’ésklav. Arienk in n’afèr konmsa lé sifizan pou anpoizone la mayi zot i manz an gourman sansa zot i aroz avèk z’ot gro transpirasyon… z’ot péi lé sitèlman loin l’androi zot i lé ké zot i majine kant mèm zot l’apré antann kok shanté épi zot i kroi zot i oi la fimé i sort dann pip zot kamarad. Défoi zot i sov par douz, par kinz, zot i vol in pirog é zot i fil ansanm dann la mèr. La plipar d’tan zot i gingn la mor mé kosa i lé la mor par raport out libèrté pèrdi.
Dann komansman la koloni, bann noir té i sov dann boi é zot té i fé razya ia dann bann z’abitasyon sak lé éloigné. Zordi bann kolon i konète la sékirité. La fine près détrui tout bann maron é désèrtin moun la komine lé péyé pou fé konm métyé la shass demoun konm zot i pran plézir pou alé shass mèrl dann la foré.
Zot i rokoné l’égzistans in dyé siprème. Désèrtin I amontr azot katéshis. In pé nana mèm la prétansyon ésplik azot l’évanzil. Sé mèm pa si zot i konpran lo promyé mo ! I batiz azot ké zot i vé sinonsa zot i vé pa, apré in formasyon inn-dé zour k’i form pa pèrsone. Na poin lontan moin la vi in moun banna la parti rash ali dann son patri nana sète moi par-la. Li té apré lès ali mor san manzé. Konm li té i sava ariv dann bra la mor, é li lété loin par raport son parois, désèrtin la domann amoin pou batiz ali. Li la gard amoin avèk in pti sourir épi li la dmann amoin pou kosa moin té i anvoye dolo dsi son figir. Moin la ésplik ali lo z’afèr lo myé k’moin la gagné mé li la tourn son tète par koté é li la di amoin an fransé kas-kasé : apré la mor, tout lé fini o moins pou nou bann noir. Moin la pa bézoin in n’ot vi pars pétète la-dan moin lé riskab ankor ète out z’ésklav.
*Evariste Parny épi Antoine Bertin té dé poète nout péi. Parny lé né dann la komine Sin-Pol l’ané1753, li lé mor l’ané 1814. Bertin lé né Sint-Sizane l’ané 1752 é lé mor l’az trant-uit z’ané dann l’il Sin-Domingue.
NB Moin la lir lète-la dann liv d’ « une île au monde », in liv l’antrotien rant Paul Vergès épi Brigitte Croisier.
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)