In létinsèl i pé mète dofé dan la plène

4 mars 2021, sanm Justin

Mézami, zot na poin linpréssyon koméla La Rényon i mank anou kèl k’in pou fé antand nout voi kan i fo, pou pouss lo kou d’guèl k’i fo, é pou ardrèss brotèl déssèrtin. A ! I Oi Paul Vergès lé pi la ! Pars si li l’avé été la, mwin lé sir é sèrtin ké li té fine fé fèrm lo také inndé. An partikilyé toute sak i panss sé l’aparèye d’éta k’i komand issi é ké nou rényoné i rèss anou in sèl rol sé d’atann Paris pou déside nout plass é sirtou fèrm n out boush pars ni koné pa.

Zot i koné dann passé nou la fine konète bann kriz sanitère épi d’ote kriz politik zidisyère é d’ote, konmsa é shak foi - an touléka dopi 70 zané - lo l’éta lokal la pa gingn fé sak li vé.. Antouléka li la vi noute parti drèss dovan li.. Si in zour in listorien i vé vréman rogarde avèk son zyé rouvèr listoir La Rényon dopi 1959 é si li lé in pé onète, mwin lé sir li va rokonète lo role lo PCR la zoué. : mi pé apèl sa in rol défans noute péi La Rényon, épi nout pèp, lo pèp rényoné.

Zordi sak lé domaz lo fron lé divizé. Shakinn i tir son koté é i roshèrch pa l’antante pou fé avans nout koz. Domaz, i réazi par pti groupe, par pti ta, é si tèlman ké lé shoz i marsh pa konm i pouré. Par défo d’in bon travaye dsi la téori, na poin in bon rézilta dann la pratik. Souvan défoi la préféktir i doi dir « lo shien i aboiye épi l akaravane i pass. » é ladan néna dé viktime, nout péi épi noute pèp.

Antansion, mi di pa demoun i lite pa issi La Rényon, demoun i lite, demoun i kriye in bonpé, mé i oi pa toultan la zistèss bann zanaliz é dann in ka konmsa léta i zoué konmsi li lété dsi vélour. Antouléka, li panss li pé zoué dann vélour, mé i fo méfyé in santiman konmsa pars konm i di dopi lontan, konm Lénine, lo gran Lénine téi di : in sinp létinsèl i pé mète dofé dan la plène ? éta lokal méfyé aou, ou lé mal assiz.

PadportCoronavirus

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus