
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
11 désanm 2014, sanm
Ni fini arpa di, tèlman néna pou di, minm si ni koz a titré, nora touzour pou azouté si shomaz la rényon. Sé in plé pou vréman pou nou, nout to d’shomaz sé in boubou pou nout tout boudikont é an plis sé in boubou ki géri arpa konm sa vik sé nou ki bat lo rokor partou dan la frans, i prétan nou lé promié dan so séktèr, sanm pou mwin ni pouré san pasé, inn ont pou nou. Zot i wa in pé klèr la d’si ? Mi wa pa mwin. Pou bann jènn, sak i travay pa i di i fo léspérians, mi an diskonvyin pa mé koman awar léspérians si toué la zamé travay ? In kass tèt. Sak néna diplom, souvan-dé-fwa i di na tro, parl pi pou sak na pwin, bann sénior néna in métié osi i réss san. Zordi na pwin inn i pé di ki pé pa ariv a mwin osi tonbé èk shomaz. Lo shomaz i toush nout tout parlfèt, minm sak i travay i dwa sousié a li, ou travay zordi, mé domin ? Konbyin lantropriz i fèrm, pou inn i rouvèr pétèt dis i fèrm.
Koman a ou paran inn ousinonsa plisièr zanfan zordi, na pwin traka si lavnir bann marmay ? Koman in paran sérié i pé dor trankil si son zoryé, san zèt éstrésé kan i mazinn domin ? Kèl solisyon pou bana ? Pou shap la dan gouvérman i vyinn fé in trouvay, i sar fé in lwa pou otoriz travay lo dimansh. I vé, la pokor voté. Ala lo romèd mirak. Zordi nou lé an plin dodan. Travay lo dimansh ? Dopi lontan i ral larlik la d’si. Si i fo rouvèr lo dimansh, si i fo pa rouvèr ? Néna i di si i rouvèr la boutik lo dimansh va anbosh domoun pou travay. Pou dot lé pa tro sir, Ispouré konm ispouré pa. Néna plisièr son la d’si. In létid la fé pou Pari i di lé pa oblizé ditou néna lanbosh, ryin zordi i pérmèt di nora lanbosh. In pé dann gouvérman osi i tik.
Mé in lwa poukoué ? In lwa pou otoriz travay lo dimansh ? Konm si domoun i rofizré travay, konm si travay néna an poundiak. Komanss par fé travay domoun an sominn déza. Kèl larzan domoun va dépansé lo dimansh si i travay pa la sominn ? Zot i konpran a mwin mi sipoz. Mi di shish, in lwa voui, mé odrémié in lwa pou fé travay domoun toultan pa solman lo dimansh. Pétèt in lwa konm néna pou la kaz, pou la kaz néna lo drwa o logman oposab, pou travay osi i fodré in lwa, pou lo drwa o travay sinploman.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)