In mansonz parmi tan d’ote, bande zanglé la di pou fé lo vide dann Shagoss

19 désanm 2022, sanm Justin

Mézami, mi panss zot i rapèl kékshoz souvan dé foi ni di épi Olivier Bancoult shak foi li vien shé nou li di dopi dé zané é dé zané.

Kan bande zamérikin té i vé in landroi l’avé poin d’moune a titré pou fé zot baz é bande zanglé la di konmsa dann Shagoss la poin demoune a titré, néna arienk sak i vien par sézon pou kass koko.

Biensir toussala té fo é bande zanglé téi koné bien, bande zamérikin galman mé sa téi aranz azot kan téi ramass mantèr. Donk pou la diplomassi bande anglo-amérikin l’avé poin d’moune dann Shagoss, antouléka zot téi sava aranj azot pou fé lo vide.

Shagos ni koné l’avé demoune a titré dopi dizuityème syèk ziska vintyème syèk kan la fé lo vide. L’avé simetyèr in pé partou dann bannzil, l’avé d’moune é dsu bande tonb l’avé bande plak té i di kan lo moune lé éné épi kan le moune lé mor.

So matin mwin té apré arlir kékpaz dann liv Philippe Sands é mwin la bite dsu in pti kozman é kozman-la téi di konmsa : « Malorozman anpliss bande zoizo néna galman kék Tarzan épi d’ot vantredi » é sa té marké dann in kabl diplomatik lo Roiyom uni moi août 1966. In rokonéssans mé, In drol fasson pou dir lé shoz pars laba l’avé par-la 2000 pèrsone é zot lété né dann Shagoss. Zot téi travaye laba ; zot té i sava la mèss laba, zot téi sava lékol laba. Dispansèr téi soign zot santé ; zot l’avé zot kiltir laba, zot lang, zot mizik, zot séga tanbour, zot konte épi zot kroiyanss.

Alor mézami, mon bande frèr é sèr kan langlétèr i di èl i vé négossyé, dsu lo prinsipe rande Maurice Shagoss, ramenn bande chagossien k’i vé dann péi zot bande zansète na poin pou négossyé… I fo fé, in poin sé tou. Pou l’rèst néna pou diskité é sirtou déga pou réparé é néna krime kont l’imanité.

A bon ékoutèr, salu.

Justin

PadportChagos

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus