Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Pour osinonsa konte, mé wi pran parti, assiréman
28 juin 2023, par

Mézami mi yèmré zordi koz in pé avèk zot dossi lidéolozi bande mo kan wi pran azot dann in sèrtènn sityassion. Pars in mo lé pa inossan kan wi tiliz ali é si wi ékri dann in zoinal d’opinyon, wi doi méfyé lo mo wi ansèrv pars pétète li pé fé dir aou dé shoz wi vé pa dir : wi pé par égzanp irl avèk bande lou, alé oir wi vé pa.
Mézami alon rovni in pé dsu noute listoir : kan Paul Vergès la parti dann la klandèstinité pou évite fé arète ali pou soidizan in déli la prèss ké l’été pa in déli an franss, in pé la di Paul lé dann la klandèstinité é son bande zadvèrssèr-bande média anparmi-la di li lé parti an kaval.Alor suivan lo mo ou téi anploiye, soi ou lété dann kan Paul Vergè soi ou lété dann kan son bande zadvèrsèr, mèm lo kan ofissyèl.
Nou va rovni sirman dsi sète afèr-la, mé alon anparl kékshoz na poin lontan la éspassé : kan l’ariv le lopérassion wumbushu é ké plizyèr group jenn la sèye anpèsh détrui zot kaz an boi sou tol bande média ofisyèl la di zot lété in bande délinkan é bande poliss an fass lété bande fors de l’orde. Astèr si ni réfléshi in pé : ou lé délinkan pars wi resst dann in kaz dopi étan né é wi défande ali konte sak l’apré kass ali-la plipar d’tan san propoz aou épi oute famiye in mézon pou résté épi bande poliss i protèz bande zanzin d’shantyé l’apré kassé-brizé é wi apèl sa bande fors dé l’ord. Mé kèl l’orde sa ? Mi oi sa plito konm bande forss dézorde.
Mwin pèrsonèlman mi oi pa lé shoz konmsa é sirésèrtin mwin nora zamé anploye lo mèm mo vokabilèr : lo bande mo ofissyèl i tradui lo parti-pri bande média ofisyèl lé pou lo wumbushu donk pou lo kassaz bande mézon, épi pou mète déor bande moune na poin in sityassion régilyèr dsi lo poinn-vizé la politik lo gouvèrnman franssé.
Astèr alon parl lo banga : toulmoune i koné sa sé in l’abitassion tradissyonèl bande jenn dann mayotte, kan zot i sorte ladoléssans pou trape laz adult é kan in zoinalist i ékri la fine kass 250 banga-alé oir sé bande kaz bidonvil-mwin lé sirésèrtin bonpé maoré lé riskab d’ète vékssé par in l’atak konte zot kiltir épi zot sivilizassion. Mi oi sa konm in kozman rassist par rapor banna.
Astèr alon di dë pti mo dsu lo ton in lartik : si par ébzanpe wi anploiye in ton pozitif pou anparl la pozission méssyé Makron dsi la politik larzan dann lo monde antyé épi son sanzman possib, é si wi gnor lo zintanssion kashyété par son diskour- si wi oi pa sa konm in sinp déklarassyon pou bèrne bande viktime lo sistème larzan dsi lo plan mondyal ébin wi vé-wi vé pa, wi aporte delo dann son moulin alé oir lé pa sir ditou sak bande péi kapitalist va fé apré an avoir kass lo koin. Wi di pa mèm shoz kan ou lé a dékouvèr ké kan ou lé kouvèr.
A bon antandèr, salu !
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)