In modékri dopi mon pti bitasyon, kolèr épidépitasyon

30 novanm 2020, sanm Justin

Méssyé, Médam, La sosyété mi pran mon plime pou done zot nouvèl mon pti bitasyon... Bitasyon ? Oui, mi apèl ali konmsa. Mwin noré pi done ali lo nom jardin sansa zardin vi k’néna in bonpé flèr anndan-néna pyé roz, néna pyé floks, pourpyé flè épi d’ot é d’ot ankor ; Mwin noré pi done ali lo nom potajé-potazé-pars néna tout sort plantaz pou manzé dodan, Toudinkou mi pans mwin noré pi donn ali lo nom vèrzé si tèlman néna frui, pa in kantité mé kant mèm kélké zin. Mé oila mi plant osi tizane pou lo kèr, pou la réspirasyon, pou gingn bien somèye, pou vanz kont la duyabète, for tansyon, mèm inn-dé pyé planté pou lav lo zyé... Koman mi pé apèl ali si li néna tout kalité zépiss dodan, in zépisyèr si i fo, i pé nonm ali konmsa Arzout èk sa toutt bann plantasyon zoizo la kado amwin tèlman zot la donn zot lidé pou lokipasyon mon pti kour ;

In pé i di amwin lé fasil pou trouv ali in nom é mwin na k apèl ali, zardin kréol La rényon mé fransh vérité bitasyon ala in mo in bote amwin in bonpé pars néna ossi mon kaz in pé étoufé dann la vèrdir.Donk mi ékri azot dopi mon pti biyasyon.Pou kossa mi ékri azot ?sinploman par sla konpagni dolo, épi méssyé préfé, épi d’apré sak i paré la déssid défann lav loto, arrioz zardin sof potazé, épi la donn in konsign pou fé lékonomi dolo.alor kossa mi fé, mi pé pa lèss tout mon pl,ntaz mor d’soif épi d’faim pars zot i koné bien kan i aroz la tèr, sé la nouritir k’i romont ziska dan lo plantaz é konmsa i rann lo plantaz in pé sèrvis. Donk mi ékri azot paers mwin lé in pé dézéspéré épi an kolèr.

Arzout èk sa mi sort aprann kan i f élo kapataz sdolo, avan k’i ariv dann robiné ziska la kaz inn épi l’ot épi l’ot ankor,la moityé d’lo la fine fuité é sa lé vré dann in bon pé komine mé san z’ète égoîst mon ka partikilyé i intérèss amwin pliské sète lé zot.Mon bitasyon la pa énète lkonmsa mèm, mwoin la ète lo tan pou fé pouss ali é si zordi li lé konm mwin la di azot in pé tout, in pé zardi, in pé potazé, in pé tizanyé, in pé toutt sak mwin la mark an-o la, mwin la pa anvoi ditou fé krèv ali, é soi zot lété dann mon ka mwin lé sir zot ossi zot sré konm mwin dépité, dézèspéré épi an kolèr... A oui ! Mi koné dopi lontan i di avèk mwin la komine épi la kon pagni va fé bann travaye pou répar tout lo bann tiyo. Mi koné sa, mé dir avèk fèr la pa lo mèm zafèr ditou... Alor, mi domann azot koman mi sava fé ziska ké la plui i arkomanns tonbé.Zour an zour mi rogard mon bann plantaz, émi trouv zot lé plizanli tris é mèm olèrk grandi mi oi zot apré vni pli pti... Aroz an misouk, Mwin la pa anvi fé drèss awin in prosé vèrbal va kout amxwin dé mil é dé san. Po d’fèr kont po d’tèr ! zot i koné kozman-la é rant lé dé zot i koné kèl sé lo gagnan é kèl sé lo pèrdan.Alé ! nou va arvi la dsi.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus