Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
In kozman pou la rout
31 out 2017, sanm

Kozman-la sa in kozman in péi i apèl Burkina faso. Pou kosa moin la mark sa ? Pou in rézon lé sinp épi lé pèrsonèl. Kan moin lété zanfan tann, nout voizine son lé té pa bon pou son prop zanfan. L’èr-la nou lété dann dézyèm guèr mondyal é pa késtyon trouv dolé an poud sansa in n’ot kalité pou done in zanfan. Donk mon papa la domann momon si èl i vé fé tète in pé zanfan nout voizine. Momon té dakor é moin, pèrsone la pa domann mon l’otorizasyon. Donk, mon « frèr d’lé » pou in koup de tan téi ral dsi brinjèl in koté é moin téi ral l’ot koté. Momandoné li épi moin nou té plizanpli vayan… Sé l’èr lo gran-pèr l’ot koté la domann a oir in tizanèr é lo ga la di in n’afèr konmsa i fé pa. Li la di, li lété kapab dépoizone lo lé nout voizine avèk kataplas limon dsi ba-vant, tizane kèr d’pèsh. Zéro kalbas la fimé gran-boi ! Nout ti voizin lé mor dézidraté é moin, moin la kontinyé tète bon apéti. Mi di azot sa pou domann kosa zot i anpans. Alé ! ni artrouv pli d’van sipétadyé.
Nb-Mi domann azot si lé normal, zordi ankor, mi pans moin na konm in vide dan moin épi konm in romor i sézi amoin tazantan. Poitan lé loin déyèr é mon famiy na poin arien pou roproshé.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial