Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
15 novembre 2024, par

Mézami, mi panss mwin la fine dir azot é pa arienk in kou dann modékri mi fé pou témoignaz, néna inn pèryod lé pa tro rokoni par noute popilassion é sé lo tan zangajé. Pèryode-la i okipe in pé pliss in syèk noute listoir : si li la komanss dann lé zané 1825 li la fini dann lé zané 1934-1935.
Ni pé dir li lé inportan par lo tan li la diré épi pars pandann tan-la néna in gran pèryode sé langajism indien é pandann tan-la la bonpé zansète indien l’arivé. Néna galman langajism afrikin,malgash, chinoi, épi bann l’azi di sidést san konté dsi la fin langajism rodrigué. Sé dir si la pèryode zangazé lé inportan pou la divèrssité noute pèpléman é final de konte pou la divèrsité noute kiltir.Mézami shak ané, kan i komémor bann zangazism, i pârl fèr in moniman é i azoute in moniman sar vizib dopi lo syèl, la tèr épi la mèr mé opliss mi antann parl de sa, opliss mi oi li fé konm la lign lorizon, li éloign ofiramézir .
Mi koné pa si néna in problèm dann sète afèr-la, antouléka sé in n’afèr k’i avanss pa pou linstan. Si mi di azot la trète avèk lésklavaz zot ossi na pwin zot moniman.Mi pé dir ossi noute popilassion na pwin son moniman avèk toute la divèrsité ké ni koné. Sa ossi sa i poz problèm : pou kossa la popilassion rényonèz dann son ansanm na poin in moniman pou roprézante aèl ? Pétète pars dopi bonpé d’zané nou la pass lo tan zoué louèkashète avèk noute lidantité-in zour sol ou kasyète la va fini par arété..Zot i kroi pa ?
Antouléka shak ané dopi vintan bann déssandan zangajé i rolanss zot réklamassion d’in moniman bien roprézantatif bann zangazé épi zot déssandan.Poitan ni san bien in moniman konmsa lé nésséssèr, konm bann moniman mwin la anparl an-o la.ni panss in moniman dsi lésklavaz épi la trète sé in n’afèr k’i fo anou-Zot i panss i fo lo problèm i miri ankor ?Mé koman li va mirir si ni anparl pa zamé sof in foi dan l’ané, ? Astèr lo ka la mcur ! Mor é antéré ? Mi kroi pa pars souvan défoi dann noute listoir, ni manke in lokazyon épi zapré ni ratrape ali dé foi in zénérassion apré, défoi dë zénérassion apré.
Anparlé sé fèr avanss lo problèm donk anparlé lé bien itil épi bien néssésèr.
A bon antandèr, salu !
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture