Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
5 mé 2017, sanm

Mi koné pa si zot lé konm moin, mé kan i fé in kanpagn pou zéléksyon prézidansyèl, moin na konm l’inprésyon i parl in bonpé z’afèr, mé nana an parmi désèrtènn shoz i konsèrn pa moin pou vréman. Sirtou koméla, inn foi ké moin konm d’ot, nou na konm lo santiman ké lo kad ni viv dodan i pèrmète pa nou ansort anou dann l’arozoir nou lé pri anndan.
Pars nout kad prinsipal sé lo kad départman, donk lo kad la loi 19 mars 1946. 19 mars 1946 ? Sa lé bien loin zot i kroi pa é La Rényon zordi la pi ditou parèy La Rényon l’ané 1946. Kisoi pou la popilasyon ! kisoi pou nout l’anvironeman ! Kisoi pou la modèrnité nou lé d’dan ! Parl pi nout gran l’anvironeman avèk bann nouvo gran puisans konm l’Inn, La Chine, l’Indonésie. Kisoi ankor la démografi ! Kisoi pou lo danzé anvironemantal !
Lé vré koméla nana la réjyonalizasyon, mé dizon sé in sinp rotoush pou nou, mé pa in shanjman konm lé nésésèr pou amenn anou pou trouv lo solisyon k’i fo pou rézoud nout prop problèm. Akoz mi di nou ? Pars si gouvèrnman lété kapab trouv lo bon solisyon pou nou, sa i fé lontan ké li nora trouvé. Konm i di souvan défoi nout péi lé atipik : ni dévlopé, ni sou-dévlopé, ni rès an plas ni an mouvman mé dsi la koup bann néo kolonyal.
Ala pou sa, mi di azot la kanpagn i tourn otour d’in bann késtyon i konsèrn pan ou san pour san. Donk i pé pa vréman intérès amoin, konm moin lé sir in bonpé dalon. Romark kan i ariv d’ot zéléksyon ipé pa non pli poz nout problèm global… Nout problèm global i pass par bann réform nout parti i propoz é toultan i port ar pa atansyon dsi bann réform bien nésésèr dabor nou sar pa konsèrné san pour san épizapré sar konm k’i diré in motèr i tap dsi troi pate.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial