
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
4 avril 2019, sanm
Mi koné pa si zot lé konm moin mé souvan dé foi, mi pèrd somèye pars mi di néna kant mèm in kantité zafèr mi koné pa dsi mon péi. Poitan mon péi lé pti, in sinp galé dann loséan indien. Poitan li lé péplé dopi solman troi syék édmi. Poitan dizon lékol I fé lo plin é kaziman tout la popilasyon I sava lékol dopi dé zénérasyon é dé zénérasyon. An pliské sa, nou néna in bonpé télé, in bonpé radio, bann gran-gran zoinal épi l’internet lé kant mèm bien vivan.
Alor, pou kosa I diré ni koné pa bien nout péi : son listoir, son zéografi, son lékonomi épi tout sak I s’ansui. Pou kosa ni koné pa bien l’indyanoséani : nou lé kaziman ignoran par raport la réalité Madagaskar, l’Afrik de l’est, épi bannzil loséan indien – sof pétète lil Maurice. Ankor ni koné sa konm tourist é pa konm demoun o kouran d’in réalité lé pa tro loin par raport anou.
Lé vré néna in bonpé d’moun ilétré é lé touzour parèy ané pou ané moi pou moi, zour pou zour. Lé vré galman lo linformasyon ni rosoi lé pa in l’informasyon nou la shoizi. Lé vré bann sant lintéré sé pa nou i désid sa, mé sé lé zot, demoun déor la plipar d’tan. Lé vré galman nou élite-souvan sak I sort déor-la poin pou traka d’fé konète anou nout péi épi lo bann péi nout lantouraz. Armète avèk sa, lo bann program éskolèr, i rogard diréksyon lo nor, diréksyon La frans é pa nout l’anvironeman anou.
Tousa lé vré, mé sak lé sir sé ké nout l’intéré sé d’konète anou, konète nout l’antouraz, konète nout voizinaz tèl fason ni kass lo ron infèrnal l’alyénasyon. Fasil a dir mé difisil pou fé ! Pars dann l’indistri la konésans nou la poin la min.L’informasyon, l’instriksyon, in gro paké la kiltir nou la poin la min dosi. Kisa néna la min, La frankokrasi konm in pé i di é mi pans lé vré.
Pou la kiltir nou l’aprann rézisté konm moin la fine dir souvan dé foi. Pou lédikasyon, pou l’informasyon i fo galman ni lèv la tète é si nou lé pa mète lo bann shène l’informasyon, lo bann program l’édikasyo kosa i fo fé ? Mi pans i fo ni domann nout résponsabilité ladan é nout lotonomi dann sète afèr la. An atandan, i fo ni dévlop in n’afèr i mank anou bonpé sé l’édikasyon popilèr.
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)