
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
18 févrié 2020, sanm
Mé zami talèr-la moin té apré ékri mon kozman pou la rout.kosa i lé sa ? Sinploman in provèrb pou komanté. Ousa i trouv sa ? Biensir dann In gran rézèrvoir d’sazèss tout bann pèp néna. Tout bann pèp néna zot disk dir avèk an mémoir in gran kantité kozman. Sa i nouri nout sèrvo é sa i aprann anou viv an parmi l’moun.
Mé oila, dann bann rézèrvoir d’sazèss néna bon kozman, mé néna osi lé pa bon. Si mi diré azot in pé i sava dann sans k’i fo pou la libérasyon imène, mé in pé galman i sava dann sans la dominasyon l’om par l’om. Ni pé di, bann kozman-la i akonpagn l’imanité dann son parkour pou ésèye élarzi la démokrasi, pou ranfors lidé la libérasyon lo zonm, l’égalité rant l’om épi la fam, lo droi bann zanfan, épi galman lo droi bann zanimo. Romark azot bien, ni pé kontinyé koz konmsa dsi bann zénéralité, ni pé z’ète dakor, mé si ni sava dan l’dir lé posib nou lé pi dakor ditou. Eya !
Mi rapèl in zour bann zoinalis la poz Paul Vergès in késtyon dsu lo maryaz pou toulmoun. Néna lontan sa, é dann tan-la mi pans bonpé d’moun lété kont lo maryaz rant demoun mèm sèks. L’èrla, Paul lété déza in vyé gramoun, é li la réponn solman sa : li la di lo zoinalis si sa i sava dann sans la konkète bann droi nouvo pou bann katégori mal konsidéré, li lé pour, pars li lé pour la konkète bann nouvo droi par l’imanité… Moin la antann ali di galman si sa i sava dann sans plis l’égalité rant lo moun, biensir li lé pour. Sa i fé tra vaye lo koko in n’afèr konmsa !
Lèss amoin, astèr dir azot in drol kozman. Sa téi éspass dsi la plas gouvèrnman lo vin désanm 1848. L’avé la fète parl pa, bann zansien zésklav lété apré roulé koko.I paré in zoinalis la poz la késtyon in z’ansien zésklav é la di ali : « Astèr ou lé lib, kosa ou i sava fé ? ». Lo ga la di : « Astèr mi sava ashté inndé zésklav pou travaye pou moin ! ». Zoinalis désinatèr la di ali : « Lésklavaz i égzis pi a partir d’zordi, alor ou i pé pa ashète zésklav ! ». Lo ga figir la asiz épi li la di : « Bin alor, i vo bien la pène pi ète zésklav si ou lé pa lib pou vréman ! ». Néna pou di la dsi mé moin m’arète la pou zordi. Ni artrouv !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)