In nouvo droi ? Sa i pé z‘ète in bon n’afèr si lé bien améné !

18 févrié 2020, sanm Justin

Mé zami talèr-la moin té apré ékri mon kozman pou la rout.kosa i lé sa ? Sinploman in provèrb pou komanté. Ousa i trouv sa ? Biensir dann In gran rézèrvoir d’sazèss tout bann pèp néna. Tout bann pèp néna zot disk dir avèk an mémoir in gran kantité kozman. Sa i nouri nout sèrvo é sa i aprann anou viv an parmi l’moun.

Mé oila, dann bann rézèrvoir d’sazèss néna bon kozman, mé néna osi lé pa bon. Si mi diré azot in pé i sava dann sans k’i fo pou la libérasyon imène, mé in pé galman i sava dann sans la dominasyon l’om par l’om. Ni pé di, bann kozman-la i akonpagn l’imanité dann son parkour pou ésèye élarzi la démokrasi, pou ranfors lidé la libérasyon lo zonm, l’égalité rant l’om épi la fam, lo droi bann zanfan, épi galman lo droi bann zanimo. Romark azot bien, ni pé kontinyé koz konmsa dsi bann zénéralité, ni pé z’ète dakor, mé si ni sava dan l’dir lé posib nou lé pi dakor ditou. Eya !

Mi rapèl in zour bann zoinalis la poz Paul Vergès in késtyon dsu lo maryaz pou toulmoun. Néna lontan sa, é dann tan-la mi pans bonpé d’moun lété kont lo maryaz rant demoun mèm sèks. L’èrla, Paul lété déza in vyé gramoun, é li la réponn solman sa : li la di lo zoinalis si sa i sava dann sans la konkète bann droi nouvo pou bann katégori mal konsidéré, li lé pour, pars li lé pour la konkète bann nouvo droi par l’imanité… Moin la antann ali di galman si sa i sava dann sans plis l’égalité rant lo moun, biensir li lé pour. Sa i fé tra vaye lo koko in n’afèr konmsa !

Lèss amoin, astèr dir azot in drol kozman. Sa téi éspass dsi la plas gouvèrnman lo vin désanm 1848. L’avé la fète parl pa, bann zansien zésklav lété apré roulé koko.I paré in zoinalis la poz la késtyon in z’ansien zésklav é la di ali : « Astèr ou lé lib, kosa ou i sava fé ? ». Lo ga la di : « Astèr mi sava ashté inndé zésklav pou travaye pou moin ! ». Zoinalis désinatèr la di ali : « Lésklavaz i égzis pi a partir d’zordi, alor ou i pé pa ashète zésklav ! ». Lo ga figir la asiz épi li la di : « Bin alor, i vo bien la pène pi ète zésklav si ou lé pa lib pou vréman ! ». Néna pou di la dsi mé moin m’arète la pou zordi. Ni artrouv !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus