Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
13 novembre 2023, par

Mézami samdi 11 novanm, konm in bonpé noute bann konpatriyote mwin la parti la Grann Chaloupe pou partissip in sérémoni lété pa ordinèr : mwin la antande dir sérémoni-la lété pou rapèl lo souvnir bann travayèr angazé é toute sak zot la fé pou konstrui noute péi épi noute sossyété.
Sak toute demoune la vi, mi koné pa si lé possib oir sa dann d’ote landroi-mé si lé possib par plass tanmyé- antouléka sa la éspass issi la Rényon an bordaz la mèr La grann chaloupe. Nou la vi bann déssandan tamoul-mallbar si zot i vé-bann déssandan bann demoune l’afrik, demoune bann zansète i sorte Madégaskar, bann déssandan kaf, épi bann déssandan sak i éstime zot lé pli prè tèl lorizine, tèl orizine san obliye sak i rotrouv azot bien dann la kréolité.
Biensir lété pa in manifèrsstassion folklorik-pars sa i égziss in pé partou-mé in manifèstassion kiltirèl épi kiltyèl, pou sélèb noute bann zansète sak l’ariv firamézir konm zangajé issi dann noute péi. Biensir zot va dir amwin koman lé possib sélèb toute noute bann zansète angazé téi sorte in pé partou, sir ké m’a réponde azot lé pa possib vréman mé antouléka bann zorganizatèr la ésséyé sa sé i gran mérite pou zot.
Astèr la shoizi lo 11 novanm, mé ni koné langazism la kontinyé apré.Mi rapèl mon papa téi rakonte anou koman li la vi dann bann zané trante bann zangazé malgash épi bann zangajé rodrigué apré marsh dann shomin-konm in tan bèf téi marsh galman dann shomin-pars lé vré ziska prèss komansman la guèr mondyal 1939-1945 l’avé zangazé té i vien pou travaye la Rényon.
In romark mi vé fèr : Pé s’fèr zot i pé roprosh amwin mon bann date lé pa assé préssi k’i fodré, mé in gran domaj issi shé nou noute listoir lé pa amontré vréman é i fo vréman alé rodé pou konète é pou trouvé konmsi in pé lété onté, sansa konmsi noute listoir i vo pa la pène d’ète konu... Poitan mézami si lo tan lésklavaz lé inportan pou nou, lo tan z’angazé lé galman inportan é ni doi pa pass sa dann l’oubli... Mwin néna dan l’idé ni anparl pa assé lo tan zangajé.In idé dan mwin, sansa la réalité ?
Mézami, mi koné pa koman zot i oi sa, mé fransh vérité kan i parl sistèm zangazé dann noute péi la Rényon sa i poz amwin bonpé problème,mi poz amwin bonpé késtyon é la plipar d’tan mi trouv pa in réponss akséptab pou mwin.Lé vré, noute péi lé pti, lé vré son popilassion lé pa tro nonbré-mèm pa in million d’moune – lé vré noute listoir lé pa tro long, mé sa i vé pa dir toute lé sinp,klèr, fassil pou konprann, pou dékonéé sirman i mérite bann zétide sèryé.
Alor bann moune i koné pliss ké lé zot,mi yèmré zot i fé pass zot savoir shé sak i koné pa bien .Mézami i fo ni trouv in manyèr épi sré bien ké ni sava in pé vite kansréti pou trouv in zour pou noute toute séléb an kominyon la divèrssité noute popilassion- i doi pa z’ète tro konpliké sa ! É sirtou k’i fini par fèr lo moniman ni atann bor d’mèr la grann chaloupe pou rapèl anou toute noute bann zansète l’ariv par bor d’mèr pou sibir in karantène dann Lazaret épizapré travaye dann noute péi.
Sa i fodré sa ! A bon antandèr, salu !
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)