
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
21 févrié 2014, sanm
Shomin Gran-boi, sa lé long, ti-pa, ti-pa n’arivé ! Mi pans, konm moin, zot i koné bann parol maloya i di sa mé mi koné pa ,si zot la fine fé travay zot koko dsi kozman-la. Moin oui, pars, pou moin sa i fé parti la filozofi rényonèz. Pou moin sa té i anons lo mouvman bann zésklav pou gingn la libèrté é konm l’avé poin lo droi di kruman lé shoz, té i fo makiy sa an parol maloya. Sa la pa in promyé nouvèl pou zot ? Sanm pou moin ! Mé nou va anparl sa in n’ot zour dsi bann téknik-la, pars zordi mi vé anparl in késtyon laktyalité, inportan pou moin, é pou in bonpé rényoné.
Kosa i lé ? I konsèrn kisa ? I konsèrn nout bann konpatriyot égzilé konm di lo kont par la fors épi par la riz dann dé-troi kartyé aryéré La Frans, avèk in sirkontans agravant : banna lété ankor marmay : mil six san katrovin marmay , lo pli pti l’avé sis moi, lo pli gran katorzan par-la. Bin banna i lite é konm moin la di an o la, zot lite i avans pazapa. Na poin lontan sé in éstati Bertrand Boyer ké la mète la-ba Zilo, l’androi légzil la komansé épi landroi ousa li la fini. Pa bien fini pars i koné pa tout la dsi é i koné pa kèl l’avnir banna la trouvé. i koné pa ankor bien lo déga la fé dann léspri nout bann konpatriyot : in paz nout listoir la pankor bien dékodé ziska zordi.
Dan la somenn, la roganiz in déba dovan bann dépité fransé pou anparl de sa. Sak la désid sa la pran in bon linisyativ, pars lé bon, sak i apèl la roprézantasyon nasyonal i diskite la dsi épi i fé konète lo péi kosa l’ariv plizyèr santène nout bann konptriyot étan marmay. In désizyon mémoryèl , in pé la di, donk pou mète dann la mémoir bann fransé sak la éspasé, é pou mark sa noir dsi blan dann listoir...Moin la fine di kosa mi pans dé sa : té i falé, sanm pou moin, anvoy lo maksimom demoun dan La Frans pou aféblir la lite libérasyon nout pèp rényoné, é mi pans nana dé shoz pou di la dsi. Nana pou débate !
Sak la éspas dovan bann dépité fransé sé in pa an plis dann shomin la vérité épi la réparasyon..Konm di bann parol maloya:shomin Gran-boi sa lé long, ti-pa, ti-pa n’arivé !In pa an plis dann la marsh an avan bann zanfan La Kreuz.
Justin
NB : Domaz bann dépité la pa vote sa dann l’inanilmité, pars té in afèr i mérite, mi pans.
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)
Bann modékri andann forom
21 févrié 2014, 08:05, sanm Benoît BLARD
sak foi mi lir in nafèr si zanfan la Krèz, mon san i fé in tour ; pars i tous a moin tro prè ;oui koné egzil konm sa ou konm si egzil sé egzil ;
mi koné ke mon monmon lé mor an 1966 ; moin lavé 23 zan ; mi té abit tanpon ; moin té sové ; moin la parti larmé an Frans zistoman po tanté fé zétid...
dérièr, lo vié(53 zan), vèf, i arèt travay la tèr po véy son 8 marmay navé ant 16 é 5 kan ; zasistant sosial i ant dan lalé idi :"monsieur, ou lé vèf, oua giny okip tout so bann zanfan ?"
Fourgonèt lé paré po anbarké, anport lapéka plèn dé kaf ou lapèp èlbour ; égzil an Frans dan la nèz po serv zésklav bann Blan dan lé zandroi lé pli rokilé...
Lo vié la giny mèt son lopozisyon ; sinon fami moin lavé pi.
mersi Debré po sat ou la fé mon péi...