In parti kominis rényoné i doizète kominis épi rényoné. Sa i kass pa lo kat pate in kanar mi pans !

24 avril 2019, sanm Justin

Moin la fine souvan parl lo dé poin inportan l’idéoloji lo parti kominis rényoné. In doub rovandikasyon, in doub libérasyon : in libérasyon nasyonal mèm si sa i korsh in pé la boush désèrtin, épi in libérasyon sosyal. Pou kosa ni di sa ?

Si ni di é si lé vré nout péi La Rényon i viv dsou in réjime néokolonyal, i fo ni libèr nout pèp par rapor la dominasyon néokolonyal, nout promyé kontradiksyon prinsipal. Kosa i fo fèr ? Dabor i fo kass tout sak i fél’aryaz pou nout marsh an avan. Donk i fo ni trouv in shomin pou dévlop nout péi : dévlop son prodiksyon intèryèr, dévlop son komèrs avèk l’ékstèryèr, fé son révolisyon téknolojik, libèr nout formasyon profésyonèl, libèr galman la roshèrch dévlopman. Késtyon ? In l’avansé konmsa i akord, i akord pa avèk in sèrtin dévlopman lo kapitaklism ? Moin pèrsonèl mi pans ké oui, pandan in bon koup de tan. Dann l’URSS bann z’ané vin l’avé la NEP, nouvèl politik ékonomik, é lo tor dann Staline sé kan li la pans té posib ranplas sa par lo kapitalism d’éta brital épi la réprésyon.

Si zordi ni doi konbate lo l’akaparasyon par bann sosyété kapitalis La Frans é l’Erop dsi tout nout moiyinn prodiksyon sé par rapor sak moin la di anlèr la. Si ni kondane Téréos pou an avoir mète la min dsi nout kann sé galman par raport sak moin la ékri an o la. Si ni pans i fo défann bann plantèr kann épi lé z’ot sé galman par raport sak moin la ékrir an o la. Sa i kass pa lé kat pate in kanar konm moin la mark in pé pli o !

Dézyèm libérasion par raport nout dézyèm kontradikson prinsipal : sé la libérasyon sosyal. Pèrsone i pé pa dir nout parti la fé l’alyansman avèk bann z’ésploitèr. Pèrsone i pé pa dir nou la mète anou kosté ansanm l’ésploitasyon l’om par l’om. Sé pou sa, mi pans, nou lé kont la loi travaye, konm nou lé kont la kass lo kode travaye épi tout in kantité z’afèr i angrès bann kapitalis dsi l’ésploitasyon bann travayèr, dé foi mèm bann z’anfan.

Donk pou komansé ni profèr bann travayèr bien péyé ké mal péyé. Ni profèr galman in droi pou bann travayèr ropozé... Mi antan déza in pé fé romark amoin mi vé bann travayèr i rokonstityé z’ot fors travaye pou lo pli gran profi lo patrona. Bien sir sé in kontradiksyon mé moin la zamé antann bann travayèr di zot i préfèr krèv de fain. Sansa mi pans z’ot koko nora bloké.

Mi arète tèrla ; Mi koné i fo alé pli loin, alé plis dann détaye, mé sak mi di é rodi, lo PCR i doizète in parti rényoné éin parti kominis. Sa i kass pa lo kate pate in kanar, zot i kroi pa ?

PadportParti communiste réunionnais PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus