In pé i pé apèl sa in zénosid kiltirèl é zot sré pa loin avoir rézon

21 séptanm 2020, sanm Justin

Mézami, souvan dé foi mi pans kékshoz pou désèrtin i kont pou la po patate é pou moin non. Sé koi d’apré zot ? Sé l’avnir bann pèp épi la konsèrvasyon zot patrimoine. La lang bien sir, mé galman, la kiltir, lo savoir fèr lo pèp néna pars li la ramass sa dopi dé tan-zé-dé tan. La lang biensir sé in patrimoine i fo pa lès sali tonbé. Pou kosa ? Pars sé par la lang lo pèp la fé valoir son jéni an promyé.

Antansyon néna bann lang lé né, la dévlopé, épi in zour lé mor. Zot i koné néna dé lang l’apré disparète pars i rès trépé d’moun i gingn ansèrv ali. Si i rèss dë lokitèr-antansyon sa la pa in plézantri - si inn i désède, la lang i disparé sof si néna d’moun i fé in gro travaye pou sov ali. Zot va dir amoin la vi sé sa : nou lé éné, nou la viv, épi ni mor. In pèp l’éné, lai dévlopé, épi lé i mor. Parèye pou la lang.

Pou kosa in lang i mor ? Pétète pou zot pars I gingn pa fé gran-shoz ansanm. Kroi pa sa zot ! Néna désèrtènn lang I apèl lang mort ébin sa lété kozé, lété ékri, téi fé diskour ansanm, lété lo sipor in grann sivilizasyon. Poitan koméla I di sa in lang mort ! Mi pé site azot lo latin, in lang la bien trakass amoin kan moin lété kolèj. Zot I koné demoun rantre zot I kominik ankor an latin ? Pétète dé troi tète prop dann kouvan é ankor.

Mi arête mon kozman tèrla pou rouv azot mon kèr dsi in lang épi in kiltir-mi koné pa mé mi pans La Frans pars sé son rol vi ké li la mète son grapin dsi lo péi néna lo dovoir fé kékshoz. Mi vé anparl azot lo pèp Mayotte épi son lang lo chimaoré. Zot i koné bann demoun l’ariv Mayotte néna plis dis syèk. Zot i koné laba néna in sivilizasyon, in kiltir, i konète fèr, in lang la port sivilizasyon-la.

Zordi ladministrasyon fransé i di èl i vé siprime lilétrism laba !! Pa lilétrism dann chimaoré, mé lilétrism dann la lang fransé. Pou moin sa sé in vré masakr. Pou kosa ? Ala bann moun i parl chimaoré. Ala in pèp i aprann lo koran dann l’arab klasik. Ala in pèp par la fors é la malis, par la traïzon la rant an kontak avèk la lang fransé. Ala in pèl lé ankontak avèk la lang épi la sivilizasyon malgash. Oila k’in pé la désid siprime lo soidizan ilétrism laba. Désidéman, lo mond i marsh dsi la tète.

Dizon avèk zot bann kontakt linguistik, ala in pèp sré normalman bien plasé pou aprann troi kat lang é i voudré li aprann inn solman. La prèv par La Rényon in bonpé va rèss atèr. In pé sré pa loin apèl sa in zénosid kiltirèl é zot noré pa forséman tor.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus