In péi i soufèr dann son mal dévlopman !

26 désanm 2012, sanm Justin

Zordi déza samdi, apré Noèl i ariv é aprésa zour d’lan. Mon shien Déméloir i boush déza son zorèy kan li pans pétar. Mé koman-koman li sar blizé siporté kan pétar va komans pète an paké, kan fizé va fé konm bann bonb siflante, kan bann gro pétar va fé boum. Moin lé sir dann son fonnkèr li doi pans la fète koméla la pi konm la fète lontan. Lontan oui ! L’avé poin bonpé dézord konmsa. L’avé poin non pli in gaspiyaz konmsa. Fransch vérité !

Mi souvien mon vyé papa té i di amoin konmsa téi fé pète pétar arienk lo zour zour d’lan. Ankor té i sava a lékonomi pars si ou i fé pète tout out paké, lé fini pou ou. Va rès aou arienk pou rogard lé zot, sansa zoué in kou d’toupiy si out momon i anvoy pa ou rode dolo ou bien manjé pou lapin. Donk, mon vyé papa téi di amoin konmsa, pétar té i fé pète inn-par-innn. Pétar i fé pan ! Épi marmay téi kriy :"Viv Zour d’lan !". Kèl tan té proférab ? Tan lontan, tan zordi. Mi koné pa, mé na in n’afèr mi pans toultan sirtou kan mi oi i konsome marshandiz an kantité.

Mi pans pétar-la, fizé ou bien bonb, sa i fé pa La Rényon sa. Si na zouvriyé i travay. Si na l’izine i tourn zour konm nuit, sa lé pa isi. Isi, ni konsome, ni inport épi ni konsome si nou na larzan pou ashté. Dann d’ot péi, i ashté matéryèl, i transport, i fabrik, i anbal épi i ésport sansa i konsome dann lo péi. Sé dir si larzan i tourn. Sé dir si i done demoun travay. Lé vré pou pétar, lé vré pou in bon bon pé z’afèr ; isi, nou lé gran konsomatèr p’ti prodiktèr. Nout lékonomi ? In lékonomi d’kontoir o moins pou katrovin dis pour san. Dizon in péi i soufèr dann son mal dévlopman.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus