Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
Lidantité rényoné
27 zwiyé 2022, sanm

Mézami, néna bien lontan kan in bonpé rante nou lété jenn épi nou téi milite pou lotonomi nout péi, mi rapèl l’avé in zourné pou bande zintéléktyèl progréssist diskité é zour-la, nou, bande zétidyan nou téi fé in pti kozman dann sanss nout rovandikassion.
Sé konmsa k’in zour d’zanvier (mi rapèl pi kèl ané) mé lété sirman dann bande zané 1960 la tonb dsi mwin pou fé in léspozé dsu lidantité rényoné. Koméla mi pans sa i pé pass konm in lète a la post mé dann tan lété pa la mèm shoz. Mi rapèl mèm dann tan-la Paul Vergès lété dann la klandéstinité é tré-pé d’zour apré nout zoiné d’étide, la poliss la débark in pé shé plizyèr kamarade pou rode Paul, mé loizo lété pi dann son ni é zot lopérassion la fé shou blan konm in pé i di.
Zour-la mwin la di in bonpé zafèr, mé mi rapèl mwin la anparl sirtou dsu bande zéléman matèryèl épi imatèryèl k’i fé k’in nassion i dovien in nassion é an parmi mwin la parl :
- in téritoir bien défini : la Rényon, 2512 kilomète karé sityé dann loséan indien avèk in popilassion plizyèr santène milyé d’moune.
- in vi roganizé rantre nou.
- in kultur orizinal par raporte lé zot. Nout kultur populèr avèk son bande mizik, son bande kont épi lézann, son bande jé épi demoune konu pou porte nout kultur-la. Mwin la anparl séga, maloya, zistoir pti zan, lyèv avèk tortu… In pé té i souri konm pou di sa zistoir marmaye, zistoir ti-kaz é la pa avèk sa i fé in nassion.
Dann la diskission aprésa néna in pé la anparl la kuizine rényonèz épi son orizinalité, noute lite konm la krosh épi lo moring. La anparl galman bande rolijyon konm lindouisme, la rolijyon malgash épi afrikène é in pé té i sava loin ladan.
- mwin la anparl galman nout lang kréol La Rényon dann in tan demoune bien téi apèl sa nout patoi épi anparl sa lété in rézon pou fash lé z’inn avèk lé z’ot, mèm fé kondane anou an zistiss. Nou téi rovandik déza son plass dann lédikassion bande zanfan.
- sa l’amenn amwin anparl listoir La Rényon dopi son bande promyé zabitan mwin téi koné dann tan ziska l’ané nou té d’dan, avèk toute bande zavantir nou la konu, épi la popilassion vag par vag. Sak i fé dir amwin : mi pans pa i fo an avoir pèr bande moune i ariv pars noute pèp rényoné li lé assé for pou assimil bande nouvo.
- mi rapèl ossi in pé rantre nou la parl la guèr bande maron, in guèr la dir san t’an é ni rotrouv lo nom dann sak i apèl la toponimi nout bande sirk, piton épi ranpar…
Pou zordi mi arète tèrla mé mi di azot sinploman :
In pèp, in nassion i konstrui pa dsu la sab — a bon ékoutèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture