In pèp sé lo produi son l’istoir

16 févrié 2018, sanm Justin

La pa promyèr foi mi parl l’idantité rényonèz. La pa promyèr foi mi di l’idantité-la i pé pa sépar sa avèk l’idé d’in pèp. Pou kosa d’apré zot ? Pars l’idantité, sa lé inportan mèm, sa sé la klé pou défini sak ni apèl lo pèp. Pou kosa mi di sa, é mi ardi sa in bonpé foi ? Pars dir é ardir sé in téknik pou bien konprann kosa i lé é pou sak i rogard lo pèp rényoné kosa i lé lidantité rényonèz, kisa i lé lo pèp rényoné, kisa ni lé.

In pèp la pa in some demoun solman : i pé an avoir, in l’androi, san mil pèrsone é san mil pèrsone sa I fé pa forséman in pèp si bann demoun-la na poin in mèm l’istoir. Ni pé dir néna in pèp rényoné avèk son l’istoir ; ni pé dir néna in pèp morisien avèk son listoir. Parèye néna in pèp malgash, in pèp komorien, in pèp séséloi é tout bann pèp-la plis d’ot ankor i fé l’indianoséanité.

Pou kosa lé inportan konprann kisa ni lé konm pèp pa konm moun izolé ? In pèp néna in l’istoir : sa i vé dir li la vni konm li lé avèk lo tan é li la pa vni konmsa dann in zour. L’istoir in pèp la donn ali son kiltir, nout listoir la donn anou la kiltir rényonèz. Listoir in pèp la donn ali son karaktèr, son bann prinsip de vi, son manyèr konprann lé shoz. Mé pétète zot i kroi pa moin ! Pétète zot i pans in rényoné lé konm in morisien, konm in komorien, konm in malgash, konm in séséloi, konm in shgosien…

Alon kalkil in kou é nou va oir la pa konmsa, san pour san ? Biensir nou sé in bann moun l’oséan indien. Shakinn rant nou dann nout l’istoir la konète l’ésklavaz, la dominasyon kolonyal. Solman, fransh vérité, nou na poin mèm kitir, nou napoin mèm lang, nout prinsip de vi la pa lo mèm san pour san pars boudikont nou na poin lo mèm l’istoir.

Moin lé sir zot i pans moin l’apré balade azot d’isi d’laba, moin l’apré rakont azot dé shoz é d’ot, moin l’apré dir azot n’inport dekoi. Alé oir, mi pans sé dé shoz inportan : listoir in pèp sa lé inportan Baya ! La kiltir in pèp inportan galman ! Bann prinsip de vi lé z’inn épi lé z’ot sa lé inportan galman, par raport shak pèp néna son listoir é lé inportan ni rapèl anou touzour sa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus