Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
31 désanm 2024, sanm

Mézami souvan dé foi mi antann déssèrtin — mèm dé kamarade — apré di é fèr konmsi lo pouvoir lé anou rényoné é avèk lo pouvoir paré-t-il nou néna, ni pouré ansèrv lé zintéré noute péi épi lé zintéré noute pèp bien konmkifo.
Mi rapèl i rényon néna in somenn par-la é mwin la antann déssèrtin apré dir : nou néna in konsèye réjyonal dan la min bann politik rényoné. Nou néna in konsèye départmantal li ossi dan la min bann politik rényoné. Nou néna 24 mèr. Donk nou néna lo pouvoir donk la possibilité sèrv la koz rényonèz.
Donk si ni fé pa, sa i vé dir ni vé pa fèr, é si ni vé pa fèr sé ké ni rogarde arienk noute posh pou ranpli ali si tan telman noute prinssipal soussi lé pa défann la koz rényonèz.
Kossa zot i panss kan zot i antan bann kozman konmsa ?
Zot i panss vréman nou rényoné avèk lé pouvoir nou néna, ni pé bien sèrv lo zintéré noute péi épi nout pèp sansa i manke kékshoz inportan i done pan ou lo moiyin pou in lintervanssion éfikass dann sanss noute lintéré. I fo pa ni obliye na poin in rényoné prézidan la répiblik, ni shèf gouvèrnman. An pliské sa lérop lé pa dann noute min.
Mi oi ni pé si ni vé amontr nou lé an kolèr par égzanp kan lintéré noute prodikssion kann é noute bann plantèr kann lé pa bien okipé konmkifo. Ni pé kriyé ! avèk traktèr ni pé boush la route. Ok ! mé ni pé pa fors lérop épi lo gouvèrnman dann Pari, konm lizinyé bien pran an konte lintéré noute bann plantèr kann.
Sak mi vé dir sé ké partou oussa ni lé, nou néna déssèryin pouvoir, mé in pouvoir partagé avèk d’ote é k’i fé ké noute pouvoir lé pa réèl pou vréman.
Mi arète landroi mwinl’arivé, mésé pou dir azot réfléshi bien dann bann déssizion inportan nou na poin lo pouvoir pouvréman é ni voudré défann la koz rényonèz dann bann zinstanss ké ni pouré pa pou vréman.
Pars konm mwin la fine dir ; in pouvoir kassé par boute, lé pa inpouvoir pou vréman. A bon antandèr salu !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial