
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
22 zanvié 2024, sanm
Mézami mi vé prézante azot mon zardin. Mi vé prézante ali politikman pars mi panss toute zafèr i pé z’ète prézanté politikman. La politik ? zot i koné néna dë kalité la politik : néna sak i oi lé shoz par lo pti boute la long-vu é néna sète i égzamine bann problèm — pti konm gran — dann sanss lintéré zénéral… In pé va kritiké é va di in pti zardin, laba dann Sinte-Klotilde i mérite pa in lanaliz politik… é poitan si ni fé mil zardin, sa la pi in pti zardi izolé dann Sint-Klotide, pars lé pi ditou la mèm shoz dann lo mèm proporssion é néna zafèr pou di — politikman :
- Mézami, lo bézoin alimantèr in popilassion prèss nèfsanmil abitan, sa i mérite bien in projé ni pé apèl sa lo « kou d’min » pou lite kont la povreté é mwin lé sirésèrtin sa sé kékshoz éfikass. I paré in zardin ouvriyé dan La Franss sa i raporte bann zardinyé plizyèr santène l’éro shak ané donk néna de koi apèz in pé la mizèr.
- Mé sa i arète pa la, kansréti par son kontribission pou lotonomi alimantèr tèlman inportan si ni vé in méyèr métriz noute dépanss alimantèr dann sanss in méyèr lékilib noute rapor « inportassion-ésportassion ». Vi avèk lo zyé rényoné sa la pa insignifyan ditou… Ni pé galman anparl noute bézoin alimantèr dann noute prokssimité é la ni anparl la kantité mé ossi la kalité noute prodikssion alimantèr — kékshoz va konte plizanpliss pou nou konm pou toute demoune… pou toulmoune an final de konte dann l’avnir.
- Ni pé dir ankor an parlan lotonomi alimantèr, parl in bon rézo bann pti zardin — sé parl bann frui, bann léguime, bann rassine, épi bann matèryo toute kalité — avèk zot konsèrvassion, zot transformassion, zot kréassion bann rishèss… sé anparl ossi la roshèrch, l’anploi, é lo pa an avan possib dann sanss in méyèr dévlopman pou noute péi épi son popilassion… Astèr si ni mète ankor ladan la prodikssion tizane-ni produi 700 kalité tizane issi la Rényon é bann tizane-la avèk zot transformassion épi zot améliorassion sa i done anou in méyèr santé — in manyèr rann médikaman doktèr pli éfikass ké zot i lé ankor zordi-antouléka sé sak bann tizanyé i di zot mèm… !
Mwin la pankor fini : Mi arète tèrla zordi mé domin mardi nou va prézante in gran projé la sékssyon Sin-Dni noute parti kominiss. Si toute i done la min, mi panss nou v’a gingn alé loin.
A bon antandèr, salu !
NB in kozman mwin la fé dovan lassanblé zénéral Parti kominiss dann Sin-Dni
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)