In prossé par bann sitoiyin kont zot gouvèrnman

3 séptanm, sanm Justin

Mézami zot i koné laba dann bannzil Caraïbe néna in pti zil i apèl Bonaire é pti zil la l’apré lité pou défann son lanvironeman. Mèm étan koloni son gouvèrnman santral — sète Péi Ba — i fé pa lo nésséssèr pou protèz in landroi lé riskab d’ète anvayi par la mèr pou in sinkyèm son sipèrfissi san tardé.

Poitan zot i koné Péi-Ba, avèk son bann kanal dolo, son bann térin an dsou lo nivo d’la mèr, i apèl sa polder ébin péi-la i pass pou inn an parmi bann péi l’érop lo myé organizé, épi i mète lo pliss larzan pou protèz son bann zabitan. Mé aparaman, sak i fé dann l’érop lé pa parèye sak i fé dann bann Caraïbe.

Bonaire, néna in éstatu d’komine bann péi-ba é laba zot néna bonpé linkonvényan pou konsèrv zot tèr kiltivab — la tèr i vien tro sho bonpé kiltir i pouss pi. Parèye pou bann plante fiksatriss i rotien la tèr épi bann kanal delo boushé si tèlman la mèr épi lo bann zétan i shof vèye pa koman.

Kom gouvèrnman péi-ba i fé pa sak i fo fèr néna uite pèrsone la désside fé in prossé zot gouvèrnman é néna in ONG la vni ède azot. Kossa l’arivé o final ?lo gouvèrnman té kondané fèr sak i fo pou protèz Bonaire épi son bann zabitan si zot i rogarde bien dsi zot téléfone zot va romarke tribinal lanvironeman la pa zoué avèk lo gouvèrnman.

Astèr kossa ni pé tir ladan ? ni pé oir si lo zizman i fé zirispridanss é si nout koté anou ni pé lèss gouvèrnman La franss fé sak li fé, plito sak li fé pa, La Rényon an partikilyé pou tout nout litoral.I fo ni dresskabaré si ni gingn dréssé.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus