In pti rotour dsu la plantassion do ri

In pti rotour dsu in l’invanssion zényal lo père Laulanié épi son bande lékip

12 avril 2022, sanm Justin

Somenn passé mwin la anparl azot lo ri SRI (sistème rizikiltir intansiv) é somenn passé galman David Gauvin la fé in gayar lartik an franssé dsi lo père Laulanié (Henri Laulanié, le curé inventeur de la riziculture intensive)… Pou mon par zordi mi vé fé in rotour dsu lo dê modékri mwin la fé somenn passé.

Pou kossa ?

Dabor inn, pars dann lo téknik pou lo plantaze dori, l’avé in avan Laulanié épi son ékipe laba dann Madégaskar, é in apré avèk toute bande téknik la mète o poin.

Dézyèmman pars dsi lo plan la prodiktivité lo randman dori la fé in bon an avan inkroiyab é anpliss in kapassité doné gratuite pou toute bande péi i plante dori, pou trape in tro bonn randman.. San langré, san mashine konpliké épi tro shèr, san bande produi shimik.

La téknik lé la, èl lé pa difissil pou apliké, mé antanssion, la mantalité la klé ladan : Pars sak la ansèrv lo téknik Sri la gingn bon rézilta é sak – dann lo même landroi, lo mèm kondission d’tère, la pa suv lo téknik – li rèss touzour dë tone l’éktar avèk toute lo gaspiyaze dolo, gaspiyaz la somanss.

Toussa pou dire la kiltir épi la mantalité ki sava avèk ossi sé in n’afèr inportan. In pti mo d’filozofi bande invantèr la Sri : Lo ri sé inn plante i mérite lo réspé, k’i doizète trété konm késhoz vivan. I fo pa fors la plante, i fo pa karssèr ali, pou fé rande ali son maksimome.

Astèr i fo ni romark ankor in n’afèr : bande zinvantèr lo Sri la pa fé pèye lo droi k’i rovien azot dsi lo l’invanssion. Sak i vé la pri, sak i vé la mète an pratik, in légzanpe in péi zordi ankor dann difikilté. Sa i fé panss amwin bande sossyété super-rish bande péi rish i krash pa zamé dsi zot droi d’oteur.

Mézami, si mi anparl ankor zordi la plantassion do ri, si kan mi parl sa mi majine ankor épi ankor lotosifizanss alimantère pou mon péi pou toute sak lé dann mèm sityassion ké nou, mi pé pa dire mi panss pa lo bande priz pozission note parti dopi in bon koupe de tan.

Mi lire dovan mwin, koté mon klavyé in liv noute parti la fé parète l’ané 2006 – Pour un nouveau contrat social-Page 31, i parl lotosifizans alimantèr « répondre au maximum aux besoins alimentaires des réunionnais » :

La Rényon, noute péi-PCR, noute parti – sé in n’afèr i fo ni répète é touzour san fatigué mé sirtou in n’afèr a viv an militan.

Justin

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus