In razèr d’pint i komann lo bato !

18 zwin 2018, sanm Justin

Mi koné pa kèl maléré sor la tonm dsi bann sitoiyin La Frans an tou lé ka dsi la parti d’an ba, pars la parti d’an-o li lé plito vèrni avèk lo nouvo prézidan. Bann ti kolon i soufèr é si mi tronp pa zot na ankor doulèr pou siporté.

Pou kosa mi di sa ? Pars si zot la bien suiv l’aktyalité, zot la vi sak moin la vi. La tir sink éro d’si l’alokasyon lojman é la domann bann bayèr sosyal pou tir sink éro dsi loiyé : mank dé po, la bien tir sink éro dsi lo lalokasyon, mé la pa tir sink éro dsi loiyé é avèk lo rogoumantasyon prévi ébin lo rès pou péyé la goumanté.

Gouvèrnman la fé in rotoni dsi bann pansyon d’rotrète an dizan la taks l’abitasyon i sava siprimé donk bann rotrété lé pa pèrdan. Pa pèrdan ? Alé oir si la taks labitasyon la pa diminyé, la CSG la goumanté é in pé la artrouv azot avèk in pèrt inn dé foi plis sinkant éro par moi.

Zordi i parl siprime la pansyon révèrsyon . Kosa i lé sa ? In légzanp : si in rotrété lé frapé par la mortalité, son konzoin i toush la moityé son rotrète. Sa sé in n’afèr prévi pou konpans bann ti rotrète é zordi néna katrovin pour san bann vèv i gingn sa. Si i siprime pou l’avnir néna in gran kantité vèf sansa vèv va artrouv azot dann la mizèr noir.

Dann mon vi moin la kotoiye désèrtin moun la fé gran lékol konm l’ENA é souvan dé foi zot téi anparl l’ède sosyal, larzann lo, bann z’alokasyon konm kékshoz i dépans toutsuit é i tonm dann la posh bann kapitalis. In pé téi di mèm, pou farsé-konm pétète pa !- i vi myé tir tout. Kozé oui, mé pran sa konm in politik pou méné sé in n’ot afèr. Plézanté, pétète, mé pran sa pou la vérité non.

Poitan, moin noré zamé pansé k’in zour, in gouvèrnman noré fé la vyolans konmsa kont bann pov. Mé avèk i n razèr d’pint dann lélizé, tout sak lé mové, lé riskab arivé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus