In réfléksyon dsi séga tanbour rodrigué, klasé patrimoine imatèryèl l’imanité par l’unesco

8 désanm 2017, sanm Justin

Mi sort lir in l’info konm de koi, séga tanbour rodrigué konm nout maloya in pé plis avan i sort ète klasé konm patrimoine imatéryèl l’imanité par l’unesco. Moin té kontan kan moin l’aprann sa. Pou kosa ? Pars mi yèm bien kan l’unesco i donn la valèr in kréasyon kiltirèl dann in péi. Moin lé ankor pli kontan kan sa i port dsi la kiltir in péi l’oséan indien.

In bonpé rényoné i koné séga tanbour kisoi sète l’il Moris, kisoi sète Chagos, kisoi ankor sète Rodrig. Moin lé kontan pars mi aprésyé ké tout bannzil l’oséan indien nana kékshoz i pé z’ète klasé konm la kiltir. La kiltiir ? Oui in manyèr viv, in manyèr pou konstrui bann valèr, inn fason pou fé pass la kiltir zénérasyon an zénérasyon. Bien sir tout kiltir lé pliryèl. Pou koi ? Pars ni pé dir na poin in sèl zabitan i gingn kapar tout la kiltir in pèp.

Kisa i pé z’ète an mèm tan éspésyalis la kuizine in péi épi in pèp san pour san ? Kisa i pé z’ète éspésyalis la kiltir popilèr in pèp, konète la lang, konète lo bann valèr, konète lo bann tradisyon dann son totalité ? Ni konpran bien pou kosa ni pé dir la kiltir lé pliriyèl mèm si la majorité d’moun i posède in bon baz la kiltir lo péi. Kék shoz k’i fé ké nout kiltir i fé konm parti nout jène kiltirèl.

Mon bann dalon, mi pé asir azot, nout kiltir, konm sète bann morisien, konm sète bann rodrigué, séséloi, shagosien épi d’ot ankor sa lé bien vivan. Nout kiltir anou la rès vivan par lo konba nou l’amenn pou l’otonomi nout péi mèm si nout konba la pankor fini Sé sa k’i fé, k’ni pé di zordi nana in kiltir rényonèz. I pé di la mèm shoz pou bann shagosien pars la rézistans kont la dominasyon l’amenn azot a an avoir in kiltir d’rézistans.

Mi vé lans in apèl la zénès, pou dir aèl, nou bann z’ansien, nou la soubate, nou la débate pou konsèrv épi dévlop nout kiltir. Zordi zot tour l’arivé pou débate pou sobate pou défann épi dévlop nout patrimoine. In vi lé pa si long ké sa. La vi in zénérasyon sa lé kourt é si li lé kourt i fo fé lo maksimome pou amenn nout kiltir pli loin é pli o, é pou bien fé la pass bann zanfan é bann ti zanfan va vni apré nou dsi la tèr.

Késtyon : kosa nou la fé pou défann épi dévlop nout patrimoine kiltirèl ? Arien ! Dan so ka la nout vi nora pa ansèrv arien. Kékshoz ? Donk nout vi nora ansèrv kékshoz. Donk i pé pa dir nou l’amenn in vi intil san pour san. Provi k’sé konmsa pou toulmoun dsi nout tèr !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus