In réparasyon pou vréman, pa pou fé sanblan !

16 octob 2012, sanm Justin

La vérité dann listoir, i fo di, i fo pa di ? Mi souvien na in bon koup de tan, déssèrtin noré préfèr pa dir... Pa dir nout péi la konète lésklavaz ziska l’ané 1848, pa dir lo sistèm z’angazé lété pa umin, pa dir non pli nout pèp rényoné lété bafoué par la frode dann zéléksion. La vérité i fash, donk in pé té i pans té myé pa dir aèl, ou sinonsa déform a èl si tèlman k’i rosanm pi la vérité, k’in sha noré pa rotrouv son pti. Kan Paul Vèrgès té i di la formasion nout pèp sé lo rézilta dé krime kont l’umanité : la trète épi lésklavaz, in pé té i pans li égzazèr. In moun i di la vérité an promyé, konm di lo kont i égzazèr touzour !!! Zordi la loi fransé i rokoné dopi sak i apèl la loi Taubira* lésklavaz èk la trète sa vréman dé krime kont l’umanité, mi pans demoun la shanj l’opinyon - mèm si na déssèrtin i ézite pa fé lo révizyonis dann listoir (souvien azot lo déba dsi la MCUR) !

Zordi ké Christiane Taubira lé minis la zistis é ké Hollande lé prézidan, i diré zot i vé tir in pé lo konsékans par raport dé krime-la, épi i komans parl réparasyon. Sé sak Prézidan Hollande la parti di dann Sénégal, dann l’il Gorée la ansèrv pandan lontan pou anvoy zésklav dann l’Amérik ; donk déport in bonpé milyonn moun épi afébli l’Afrik pandan lontan. In lémoraji !, Konm in moun kan li pèrd son san, mé sa in gran problèm. Pou kosa ? Pars lé vré, bann péi la fé la trète épi la mète demoun dann lésklavaz la anrishi azot. Lé vré déssèrtin péi l’Erop la fé zot rishès dsi bann krime-la. Lé vré galman bann popilasion l’Afrik épi bann popilasion déporté la konète pandan lontan in vi dir dann in kondisyoni lo zom dèrnyé katégori, bann sou-zom par l’fète. Konm i di isi in kondisyon zanfan batar.

Na poin lontan moin la antann mésyé Murin, in résponsab "Le Cran" apré di, si mi tronp pa, i pé pa parl réparasyon an larzan. Mi koné pa si li té i vé dir sa pou vréman, mé pou la réparasyon, sanm pou moin, i fo mète tout dsi la tab épi kalkil lo méyèr fason pou réparé. Myé k’sa, mi pans galman tout sak lé konsèrné par sa i doi an avoir zot dé mo pou dir é zot réklamasyon pou pozé. Akoz pa fé sa dann l’ONU ? Mi pans li lé bien plasé pou sa. Pétète in zour va nyabou fé in bon bilan épi parl réparsyon pou vréman, pa pou fé sanblan.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus