In sèl izaz sé in gaspiyaz, plizyèr lizaz sé in filozofi d’vi.

6 septembre 2022, par Justin

Mézami, mi koné pa zot, mé mwin pèrsonèl mi apréssyé pa kékshoz demoune la fé, épi k’i koute shèr, néna in sèl izaz-i sèrv arienk pou in n’afèr. Poitan, néna bonpé zafèr konmsa lé prévu pou in sèl izaz é pa pliss ké sa .Mèm kan li la fini zoué son rol, i panss pa plisské zète ali dann in poubèl é agrandi lo park déshé dsu la tère, osinonsa dan la mèr.

Sirman ké lo bande antropronèr i kalkil linvèstisman fé lété fine rantabilizé :donk transformé an larzan épi dépozé dsu in kote bankèr.. Mé oila, dann zot kakil zot la obliye in n’afèr sé déshé pars si i sèrv in sèl izaz , néna in sèl fin sé ranpli la tèr épi ranpli la mèr avèk déshé.Mwin pèrsonèlman mi panss noute tèr lé trop pti pou bande déshé i kouvèr ali firamézir.

D’apré mwin kan i fé in n’afèr, gran konm pti, i fo kalkil in dézèm sansa mèm in troizyèm itilizassyon.

In légzanp ? Kan la fé térin l’avyon gillot lété pa prévu pou fé lo por, mé lopor l’ariv konmsa é zordi ni oi toute son litilité pou bande pèshèr Sainte Marie épi l’est la Rényon. I paré sa l’ariv konmsa .In kou d’shans mé pé s’fèr nora té myé si l’avé kalkil sa avan k’i fé.

In kontre légzanp : l’apré fé lo nouvèl route an mèr.la fine dépoz in kantiré zakropode, mé mwin la pa antande dir k’i sava ansèrv sa pou roganiz bordaz la mèr épi fé kékshoz rantab par son boté, par son litilizassion é par bande rishèss li lé kapab kréé.. Mé pou sa i fo mobilize la matyèr griz é pa lèss ali an pane.

In diféranss rante Paul Vergès épi d’ote sé ké li voulé konm i di fé avèk inn pyèr Dê kou donk gingn in train épi in route é konm li la pa di pétète ankor li téi vé fé l’aménajman la kote..Mwin mi véré gaman in éstassyon pou sirbvèye épi prézèrv lo bb lagon dann latanyé.

Alé mézami, mi arète la pou zordi, mé siouplé arète gaspiye nout péi avèk bande zafèr néna in sèl izaz.In sèl izaz sé in gaspiyaz.Plizyèr zizaz sé in filozofi d’viv dann nout péi.

A bon ékoutèr, salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus