In sèl l’angré, é lo méyèr ké nana : nout matyèr griz !

8 zwiyé 2017, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi antan dir zot parti i soutien bann plantèr kann, pars zot i kroi kann nana ankor i l’avnir isi La Rényon. Poitan, nou sé in grinn sab dan la mèr, poitan nana gran-gran péi i plant kann par gran-gran karo é i ariv fé par milyon bann tonn do sik alé oir sèl z’afèr ni pé, sé produi dé-troi grin, pa plis. Koman nou lé bonndon, Anou, pti Rényon, ni prétan drèss lo rin dovan lo gran Brésil, lo gran Taylann, la Chine épi bann gra péi l’érop i fé dsik bétrav an paundyak. Lé tro rédikil ! Pran sa pou toué.

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, sak ou i di, i étone pa moin ditou, mé matant ou k’i lir la bib, ou i doi konète listoir David avèk Goliat, Ou i doi konète koman David avèk in sinp lanspyèr la fout atèr lo gran zéan Goliat é la donn son kan la viktoir. Alors, pou kosa ou la bézoin douté konmsa kan nout l’armé nana son l’arm o pyé é ké nout konba la mèm pankor komansé ?

Kèl konba mi vé dir, Lo konba pou dévlop é pou transform kann isi dann nout péi... Figir aou, mon vyé matant ké mi sort lir in l’artik nout zournal Témoignaz nana plis dizan déza é so l’artik la, son tit, sé : « Kann, in plantasyon avèk plis sink san produi ». Produi ! La pa di sou-produi, konmsi lo sik indistriyèl sé lo sèl produi i mérité son nom épi lé z’ot i mérite in nom infèryèr.

Dann l’artik la, i parl Raymond Vèrgès, in vyé gramoun l’avé in bonpé talan é kosa Gramou Vèrgès-papa Vèrgès konm demoun té i apèl ali !- téi di nana omoins soisant z’ané. Li téi di : kan i parl kann, i fo konprann tout sak i pé fèr avèk é pa arienk lo sik. Donk lo késtyonn « lo z’arm o pyé » sa sé in késtyon lé pozé dopi lontan san ké ni gingn aport in bon solisyon ziska zordi, pars la touzour amenn in mové politik dann in péi nou lé pa konm i di an résponsabilité avèk lo néolkolonyalis konm fèr dann nout né.

Zordi mi di arienk sak nout bann gran zansien té i di : « Kann, nout l’or vèr »… Mé soman avèk in sèl kondisyon : konm l’angré, lo méyèr ké nana, « nout matyèr griz » . Tok ! Pran sa pou ou mon vyé matant.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus