Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
11 zwin 2014, sanm

Mé z’ami, mi oi zot marshé forin tazantan avèk in paké sasé. Dann inn na dé salad ! Dann in n’ot nana zongnon ! Dann in troizyèm tomat, i kout pa tro shèr sa éstèr ! Dann innn in pti sasé in pti pint piman ! Inn sé pou in sèl konbava ! Dot ankor, konm di in vyé kominis la fine désote la vi i apèl Pierre Rossolin, in viktime l’ordonans Debré, pou di étsétéra, té i di " é ke sè-je, é ke sè-je". Kozé lé bon, mé ousa tousala i sava. In pé d’moun prop vèy pa koman i mète zot salté dann sasé-la épi dyap dan la poubèl gri. Prop moin la di, mé pa si tèlman fransh vérité.
Na poin lontan, moin la lir in nouvèl dsi lo sétyèm kontinan. Sétyèm kontinan ? Arète farsé Justin, pars an kontan bien mi pans i trouv sis, si mi tronp pa ! L’Érop, l’Azi, l’Afrik, l’oséani, lo l’Artik épi lo l’Antartik. Donk, na poin sète mé sis. Alé oir ou ! Dann l’oséan pasifik la-ba, nana in nap troi milyon sink san mil kilomète karé. An koué li lé ? Arienk an déshé, près arienk an déshé plastik in l’épésèr inkroiyab. si tèlman inkroiyab i anvoy bann misyon syantifik pou agardé, pou méziré, pou étidyé é sak banna i oi lé pliské grav : nana dé san soisant dis l’éspès zanimo lé an danzé akoz sa. Torti kan i manz plastik, zoizo d’ mèr, l’éléfann mèr é tout sa i étouf sansa la vi lé rakoursi par lo bann déshé. Arzout èk sa i fo kont sink san z’ané omoins avan sa i dékonpoz tousèl.
Mé z’ami, zot i oi na in l’éspès dsi la tèr lé bien danjéré, sé l’om pars konm di lo kont li l’apré koup bransh li lé asiz dési é la pa zordi sa i sava fini. Mé zot va di amoin bann plastik-la, in pé lé biodégradab sa, alor kosa moin l’apré rakonté. Figuir azot sak banna i di lé bio-dégradab lé solman fragmantab... Li kass par pti morso é lé ankor pli danzéré pars bann ti poisson i manz sa épi sa i pass dann la shène alimantèr. Oté, ni vé la fin di mond ou kosa ? Nou la bézoin nout bo tan i fini ?Mi di é mi rodi, lo moun-la sa la poin pir ras ké sa dsi la tèr.
Astèr m’a rakont azot in zistoir : na in madam i sava marshé forin avèk in tant malgash. El i sava pou ashète bann frui. Lo vandèr i trap in sasé pou mète son frui anndan. Lo madam i kal ali épi i di ali : pardon éskiz mésyé, mète dirèk dann mon kaba. Lo boug i mète dann son kaba, mé i oi konmsi la shoz ali in pé… Li lès lo fam alé,li pran pou témoin sak lé la épi li di : "na demoun lé danjéré oui !". Moin, pou mon par, mi fé mon réfléksion dann mon kèr é mi pans : Oui, mé kisa ? Lomadam èk son kaba, sana lo ga la fine fane son sasé tout i dimansh ?
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial