Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
16 mars, sanm

Vintyèm syèk, Lo mond la konète lo tan la libérassion nassyonal donk souvan défoi lo tan la lite libérassion nassyonal mèm la guèr la libérassion nassyonal… Pou dmoune mon zénérassion kan i anparl azot la guèr Lalzéri, konm la guèr Vietnam, sa i roprézante kékshoz inportan pou nou.
Figuir azot étan étidyan téi pass pa in zour san lir in zoinal téi anparl la guèr dann Vietnam, la guèr dann la koré sansa ankor la guèr dann lalzéri. Arzout èk sa nou téi suiv bann mouvman libérassion kissoi dann l’Afrik, kissoi dann l’Amérik, kissoi ayèr.. Anfin sa té pou dir azot dann tan ma zénèss lémanssipassion bann pèp lété kékshoz i konté, kékshoz inportan.
Pou kossa ? Pars bann pèp kolonizé té apré rotrouv zot souvrénté nassyonal apré in mouvman d’dékolonizassion. Donk la souvrèneté nassyonal lété kékshoz inportan pou nou bann jenn zétidyan.
Mé ofiramézir nou la komanss konprann lo kolonyalism téi sorte par la porte pou rant par la fénète é sa té in n’afèr i rann anou triss pars nou téi éspèr dann fon nout kèr oir bann pèp libéré épi bann péi dévlopé.. Mé néna dann lo mond in bann sityassion i intéroz anou : par égzanp la késtyon lo pèp palèstinien san solission pou d’vré dopi in bon koup de tan.
Mi pouré ankor anparl la sityassion bann shagossien épi la déstrukssion in gran péi konm l’Irak, in n’ot konm l’Iran é lo sor bann gazaoui épi lo péi i apèl Liban… Ni vé ni vé pa mé ni apèrssoi lo mond i marsh tète béssé dann la katastrof pou bann pèp.
Astèr kan ni panss bann guèr d’libérassion ni poz anou késtyon konm par égzanp in guèr d’libérassion i doi réissir sansa non ?kèl plass pou lo kominism ? Kèl plass pou bann mouvman nassyonal ? si sa i pé ranvèrs lo bann nouvo péi kolonyal é ni apèrssoi na pwin arien lé ékri an avanss é sa i plonj anou kékfoi dann dézèspoir mèm si dann fon nout kèr néna touzour léspoir.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)