In sobatkoz an plis, In sobatkoz pou la po patat !

1 mars 2013, sanm Justin

Mèrkrodi soir l’avé in sobatkoz dsi Rényon promyèr. L’avé in bonpé dmoun pou diskité, in bonpé d’moun mi sipoz avèk l’anvi bien fèr mé in bopé d’moun té pa la : moin la pa vi bann sindika plantèr, moin la pa vi non pli bann sindika travayèr. Romark moin la pa vi non pli bann zékonomist konm bann patron i kont pou kékshoz isi, konm bann roprézantan bann kopérativ. Zot va dir amoin pou kosa i fo tou sa dmoun anplis... si i vé pa sèy trouv in solisyon pou problèm La Rényon ?

Pou inn bone rézon : si ou i vé dévlop l’anploi, i fo dévlop lékonomi. Dabor inn kobienn moun i pé gingn ankor travay dann l’agrikiltir épi dann bann linidistri transformasion. Konbien i pé gingn travay dann la foré ? Dann la pèsh épi la tyransformasion lo poisson ? Konbien i pé travay, dann lé dé gran sèrvis lé si tèlman nésésèr pou nou : sèrvis proksimité, épi sèrvis l’anvironeman ? Konbien i pé gingn travay dann la fonksion piblik si i réjyonaliz l’anploi.

Boudikont, zot i oi bien ousa moin noré vouli lo sobatkoz i sava. Moin noré émé i di klèrman, lo sistèm ékonomik épi sosyal lé pa bon konm i lé. Lo sistèm la fine done son tout, la fine trouv son bout. Moin la bien antann dé pèrsone di sa é mi pans zot na bien rézon sof si sa l’apass dsi lé zot konm dolo dsi la plime kanar. Aprésa la tourn-tourn an ron. Kan la fini lété fini é moin pèrsonèl moin la pans : "In sobatkoz an plis ! In sobatkaz pou la po patate !"

NB : I fo pa konfonn dévlopman avèk formasyon. Si i form amoin é si apré mon formasion i ansèrv de riyin, mi oi pa lo bi… Si i form amoin konm marin péshèr é si apré moin la poin bato pou anrolé, kosa la ansèrv amoin ? Arien ditou. Arète in pé avèk so sistèm i marsh dsi la tèt, sé dsi lo pyé li doi marshé. Normalman !

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus