In sosiété konm sa i dévir lo do avèk l’égalité, la dignité, épi la résponsabilité !

6 févrié 2013

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Mi konpran pa vréman tousa dézord i fé dsi shomaj bann jèn. Lé vré, na bonpé shomaj an parmi bann jèn. Lé vré, an parmi tout bann réjion l’Erop, sé isi La Rénion nana lo plis shomaj. Mé sé isi galman bann fanm i fé lo plis z’anfan, donk si na plis z’anfan, na plis demoun i ariv dan l’aj pou travay an mèm tan, é lé normal nana plis shomaj dan la popilasion an az pou travay. Mé kisa la fot sa ? Pou moin, sé bann rouj-de-fon la fot. Pou kosa ? Pars zot la vouli l’égalité sosial, donk la goumantasion bann z’alokasion, é oplis na z’anfan, oplis i gingn lo l’arzan. Donk, demoun la trouv sa in bon tik-tak épi la fé z’anfan an kantité, an takon, an sharoyaj. Apré la done RMI, épi lo RSA, é demoun la domann zot di é kan zot la gingn zot di, zot la pa fors dsi lo rodaj travay. Zot la rod zis in pti konpléman, é kosa la done azot so konpléman ? Sé lo kontra édé. La blouk té blouké. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vié matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Sak lé bien èk ou, sé k’nou dé ou la plipar d’tan nou lé pa dakor. Pou kosa ? Sanm pou ou, sé l’égalité sosial la pous demoun pou fé z’anfan. Bin alor, pou kosa lo nonm z’anfan par famm la diminié dopi l’égalité sosial ? Donk, sak ou i di lé pa vré, vi ké koméla, nana in pé plis dé z’anfan par fanm, alé oir dann tan d’avan — kan l’avé poin tro z’alokasion —, l’avé sis, sèt, é mèm plis z’anfan par madam. Sa lé bien vré, sa bann shif l’INSEE i done sa. Donk, i ansèrv de riyin sharj de lo, pinn korona, sansa rakont la mantri.
Dézièm z’afèr : solon ou, bann moun na l’az pou travay i kontant azot avèk lo RMI — sansa in RSA pou jèn — épi in kontra édé. Vi rann a vou kont, matant ? La ou l’apré dir d’moun na poin l’anbision an avoir in bon travay èk in bon rovni. Figuir aou, oplis lo tan i pas, oplis ou i antan d’moun di z’afèr konm sa. Pou zot, la sosiété i diviz an dé : in moitié na in travay épi in rovni korèk, é in moitié lé d’sou pa d’port la mizèr. Zamé d’la vi moin v’aksèp in n’afèr konm sa pars sa in fason dévir lo do avèk l’égalité, la dignité, épi la démokrasi : san konté lo sans la responsabilité. Tok ! Pran sa pou ou !

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus