In sossyété zist, égalitèr, dévlopé, pars ni vanj pou sa dopi nou la fé noute parti kominiss rényoné

11 désanm 2023, sanm Justin

Mézami, mi rapèl in diskission avèk Bruny Payet, in pé d’tan avan li désside alé l’ote koté la vi é mi rapèl mwin la poz ali in késtyon — in késtyon mwin na poin la répons ziska zordi é bien antandi mi rode ali, ziska trouvé avèk lo konkour mon parti kominiss rényoné.

Donk mi di ali, noute toute i pé romarke noute sossyété lé pa in sossyété d’réissite pou lo pli gran kantité d’moune : néna in minorité k’i réissi é in gro minorité k’i réissi pa inn-tyork. Arzoute avèk sa l’inégalité rante lé inn épi lé z’ote — kékshoz pou nou kominiss lé pa tro akséptab.

Sak ni yèmré, mi di ali, sé inn sossyété avèk in bon pourssantaz la réissite pou in gran majorité d’moune. Mi rapèl ali sak in proféssèr l’inivèrsité téi di amwin : li di amwin shakinn issi dsi la tèr néna son talan é sa lé vré dopi lontan. Lo talan i amenn la réissite, é la réissite sé sak nou kominiss ni yèmré oir dann noute sossyété épi noute péi pou l’ansanb demoune.

L’èr-la Bruny i domande amwin si mi rapèl lo tèz lo promyé kongré noute parti kominiss é i di amwin, si mi ansouvien, mi doi rapèl galman pou kossa nou l’avé in rovandikassion sète lotonomi donk la dékolonizassion, donk lo dévlopman pou noute péi, son bann zabitan épi la sossyété.

Momandoné li di amwin an final de konte lé shoz lé sinp : ni vé la dékolonizassion, ni vé galman l’égalité sossyal. Zordi nou lé loin d’sa : noute lékonomi d’prodikssion l’apré kass son figuir, l’égalité dizon nou lé bien loin, é pou lo talan si ni koné sa i égziss dann noute pèp rényoné toute lé fé po anpèsh son lékspréssion.

Solon Bruny, la réjyonalizassion lé pa lo sistème k’i fo anou pars d’apré sak ni oi, li l’amenn anou dann malizé pou in majorité é sa sé kékshoz ni vé pa. La pa pou sa nou la vanjé é kan ni rogarde noute passé ni pé dir néna ankor in bonpé marsh pou pou amenn anou dann in sossyété zist, égalitèr, sak ni vé pou noute péi dopi ké nou la lanss lo parti kominiss Rényoné.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportParti communiste réunionnais PCRBruny Payet

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus