
« Refonder Mayotte » : le Parlement adopte définitivement le projet de loi
11 juilletUn dernier vote favorable du Sénat, à 228 voix contre 16, a permis à ce texte « Refonder Mayotte » d’aboutir.
11 désanm 2023, sanm
Mézami, mi rapèl in diskission avèk Bruny Payet, in pé d’tan avan li désside alé l’ote koté la vi é mi rapèl mwin la poz ali in késtyon — in késtyon mwin na poin la répons ziska zordi é bien antandi mi rode ali, ziska trouvé avèk lo konkour mon parti kominiss rényoné.
Donk mi di ali, noute toute i pé romarke noute sossyété lé pa in sossyété d’réissite pou lo pli gran kantité d’moune : néna in minorité k’i réissi é in gro minorité k’i réissi pa inn-tyork. Arzoute avèk sa l’inégalité rante lé inn épi lé z’ote — kékshoz pou nou kominiss lé pa tro akséptab.
Sak ni yèmré, mi di ali, sé inn sossyété avèk in bon pourssantaz la réissite pou in gran majorité d’moune. Mi rapèl ali sak in proféssèr l’inivèrsité téi di amwin : li di amwin shakinn issi dsi la tèr néna son talan é sa lé vré dopi lontan. Lo talan i amenn la réissite, é la réissite sé sak nou kominiss ni yèmré oir dann noute sossyété épi noute péi pou l’ansanb demoune.
L’èr-la Bruny i domande amwin si mi rapèl lo tèz lo promyé kongré noute parti kominiss é i di amwin, si mi ansouvien, mi doi rapèl galman pou kossa nou l’avé in rovandikassion sète lotonomi donk la dékolonizassion, donk lo dévlopman pou noute péi, son bann zabitan épi la sossyété.
Momandoné li di amwin an final de konte lé shoz lé sinp : ni vé la dékolonizassion, ni vé galman l’égalité sossyal. Zordi nou lé loin d’sa : noute lékonomi d’prodikssion l’apré kass son figuir, l’égalité dizon nou lé bien loin, é pou lo talan si ni koné sa i égziss dann noute pèp rényoné toute lé fé po anpèsh son lékspréssion.
Solon Bruny, la réjyonalizassion lé pa lo sistème k’i fo anou pars d’apré sak ni oi, li l’amenn anou dann malizé pou in majorité é sa sé kékshoz ni vé pa. La pa pou sa nou la vanjé é kan ni rogarde noute passé ni pé dir néna ankor in bonpé marsh pou pou amenn anou dann in sossyété zist, égalitèr, sak ni vé pou noute péi dopi ké nou la lanss lo parti kominiss Rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Un dernier vote favorable du Sénat, à 228 voix contre 16, a permis à ce texte « Refonder Mayotte » d’aboutir.
Mézami, mi souvien néna kék z’ané l’avé in rényon politik é dann rényon-la l’avé bonpé jenn téi sorte déor é zot téi krétik bann plantèr La (…)
Néna in mo,dizon in kozman i rogagn favèr zordi :sé lo mo « sèryé ? ». Dann diksyonèr Alain Armand néna in sitassyon in lékrivèr dann tan lontan (…)
Le 1er juillet 2025, les sénatrices et sénateurs du groupe Socialiste, Écologiste et Républicain (SER) se sont abstenus lors de la lecture des (…)
La commission d’enquête sénatoriale sur l’utilisation des aides publiques aux grandes entreprises a rendu son rapport le 8 juillet, après six mois (…)
La commission d’enquête sénatoriale sur l’utilisation des aides publiques aux grandes entreprises et à leurs sous-traitants a publié son rapport (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Après l’opération militaire d’Israël « Rising Lion » (« Lion dressé ») contre l’Iran dans la nuit du jeudi 12 au vendredi 13 juin 2025, et celle (…)
Les planteurs et usiniers réunis en commission mixte d’usine dans le sud le 7 juillet ne sont pas parvenus à un accord. Dans un contexte où la (…)