
« Tour Omerta » : La Tour Omega faisait de La Réunion la cible d’un bombardement nucléaire
19 février, parRésultat d’un accord entre dirigeants français et américains sans consulter les Réunionnais
11 désanm 2023, sanm
Mézami, mi rapèl in diskission avèk Bruny Payet, in pé d’tan avan li désside alé l’ote koté la vi é mi rapèl mwin la poz ali in késtyon — in késtyon mwin na poin la répons ziska zordi é bien antandi mi rode ali, ziska trouvé avèk lo konkour mon parti kominiss rényoné.
Donk mi di ali, noute toute i pé romarke noute sossyété lé pa in sossyété d’réissite pou lo pli gran kantité d’moune : néna in minorité k’i réissi é in gro minorité k’i réissi pa inn-tyork. Arzoute avèk sa l’inégalité rante lé inn épi lé z’ote — kékshoz pou nou kominiss lé pa tro akséptab.
Sak ni yèmré, mi di ali, sé inn sossyété avèk in bon pourssantaz la réissite pou in gran majorité d’moune. Mi rapèl ali sak in proféssèr l’inivèrsité téi di amwin : li di amwin shakinn issi dsi la tèr néna son talan é sa lé vré dopi lontan. Lo talan i amenn la réissite, é la réissite sé sak nou kominiss ni yèmré oir dann noute sossyété épi noute péi pou l’ansanb demoune.
L’èr-la Bruny i domande amwin si mi rapèl lo tèz lo promyé kongré noute parti kominiss é i di amwin, si mi ansouvien, mi doi rapèl galman pou kossa nou l’avé in rovandikassion sète lotonomi donk la dékolonizassion, donk lo dévlopman pou noute péi, son bann zabitan épi la sossyété.
Momandoné li di amwin an final de konte lé shoz lé sinp : ni vé la dékolonizassion, ni vé galman l’égalité sossyal. Zordi nou lé loin d’sa : noute lékonomi d’prodikssion l’apré kass son figuir, l’égalité dizon nou lé bien loin, é pou lo talan si ni koné sa i égziss dann noute pèp rényoné toute lé fé po anpèsh son lékspréssion.
Solon Bruny, la réjyonalizassion lé pa lo sistème k’i fo anou pars d’apré sak ni oi, li l’amenn anou dann malizé pou in majorité é sa sé kékshoz ni vé pa. La pa pou sa nou la vanjé é kan ni rogarde noute passé ni pé dir néna ankor in bonpé marsh pou pou amenn anou dann in sossyété zist, égalitèr, sak ni vé pou noute péi dopi ké nou la lanss lo parti kominiss Rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Résultat d’un accord entre dirigeants français et américains sans consulter les Réunionnais
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -37-
In kozman pou la route
Initiatives pour faire cesser la guerre en Europe
Intégration économique et ouverture sur les visas
Sommet de l’UA sous le thème « Justice pour les Africains et les personnes d’ascendance africaine par le biais de réparations »
Un travail essentiel pour les communistes : expliquer à la population les enjeux d’un monde qui change
Envoi de plus de 35000 lettres recommandées pour appliquer le principe de précaution
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -36-
Défense du Tambour Chagossien
Mézami kan ni parl in pèp, ni parl son lékonomi, ni parl son lorganizassion sossyal, ni parl ladaptassion avèk son lanvironeman, ni parl son (…)
Mézami, mi koné pa si zot i sava dsi Tik-tok mé si zot i sava i fodré zot i poz azot késtyon é si sé zot zanfan é zot pti zanfan mi souète zot i (…)